Sveta Zemlja je veličanstvena i po mnogo čemu posebna. Na malom prostoru mogu se naći i obilje vode i pustinja, visoka brda i velike udoline, te plodna područja te ona u kojoj skoro ništa ne uspijeva. Stoljećima su se u ovom raznolikom području mijenjale granice, zauzimali su ga različiti osvajači, a nazivalo se raznim imenima, uljučujući Kanaan, Izrael, Juda, Sirija i Palestina. To je područje sveto trima svjetskim religijama: judaizmu, kršćanstvu i islamu. Židovi vjeruju da je to Obećana Zemlja koju im je Bog dodijelio i da se oko 1900. pr. Kr. ondje nastanio Abraham, praotac Židova. Ta je zemlja sveta i za kršćane zato što je ondje živio Isus Krist, a Biblija opisuje događaje iz toga područja. Muslimanima je Jeruzalem sveti grad kao mjesto Muhamedova uzlaska na nebo i mjesto koje se u Kuranu spominje kao Al-Aksa.
Kako se bližimo 70.obljetnici u travnju, do rođendana našeg Radija, poslušat ćemp zapise sa suputnicima koji više nisu među nama. Danas se prisjećamo putovanja prije deset godina s prof. dr. Adalbertom Rebićem, koji je preminuo je 2014. godine u Zagrebu u 78. godini života i 50. godini svećeništva. On je od 1996. organizirao seminare za studente teologije i hodočašća za vjernike u Izraelu. Na svojih 116 putovanja, poveo je više od 6000 hodočasnika.
Prof.dr. Rebić bio je izuetan erudita. Prevodio je s njemačkoga, francuskoga, talijanskoga, engleskoga i španjolskoga jezika. Napisao je i Slovnicu hebrejskog jezika s čitankom. Od 1970. je na hrvatski jezik s raznih jezika preveo 26 knjiga. Često je novim riječima obogaćivao hrvatski jezik. Društvo hrvatskih književnih dodijelilo mu je 2010. godine nagradu za životno djelo.
Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće "Stvarnost" 1968. godine. U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost bio je urednik biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine. Od 1971. do 1995. godine bio je glavni urednik Bogoslovske smotre. Od 1972. do 1992. godine bio je tajnik Teološko-pastoralnog tjedna. Godine 1972. postao je predsjednikom Hrvatskoga mariološkog instituta (od 1977. do 2002. u funkciji predsjednika).
Bio je glavni urednik Religijskog leksikona u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće "Stvarnost" 1968. godine. Od 1974. je član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, član Društva umjetnika Hrvatske, od 1980. redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije a od 1990. Član židovskog kulturnog društva Šalom Freiberger od 1990.godine.
Od 26. studenog 1991. do 2. veljače 1995. bio je predstojnik Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice a od 9. veljače 1995. bio je ministar bez lisnice u Vladi zadužen za humanitarna pitanja. Odlikovan je visokim državnim odličjima, dobio je priznanja i od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Godine 2012. objavio je knjigu „Sve moje izbjeglice“ u kojoj rasvjetljava zbivanja tijekom Domovinskog rata te govori o zbrinjavanju prognanih i izbjeglih iz Hrvatske i BiH. Knjiga sadrži dokumente iz kojih je razvidno da je RH zbrinjavala stotina tisuća prognanika i izbjeglica. Dodatno knjiga sadrži dokumente iz tzv. krajine, koji pokazuju kako se odvijala evakuacija srpskog stanovništva tijekom Oluje što ju je organiziralo političko vodstvo te iste krajine. Godine 2008. bio je svjedok obrane u Haagu za hrvatske generale iz Bosne i Hercegovine .
Autor je velikog broja znanstvenih i stručnih radova te oko 40 knjiga.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
