Prstom po globusu: Tarsus

U Turskoj se nalazi čak trinaest mjesta na popisu UNESCO – ove kulturne baštine. To je jedan od razloga zbog kojih je ta zemlja među prvih deset u svijetu po broju turista. U Turskoj se nalaze i dva čuda iz antičkog svijeta, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. U jednom vremenu emitiranja emisije „Prstom po globusu“ puno pažnje posvetii smo približavanju te zemlje u svim pogledima ,od Instambulskih priča do nevjerojatne Kapadokije. Ovih dana, kad svijet svjedoči katastrofalnim posljedicama zbog potresa, razmišljamo najviše o ljudima. Ljudi su uvijek oni koji nas povezuju u našim pričama i zapažanjima s putovanja. Zato danas, jedna priča iz Turske iz 2016. godine, o Tarsusu. 

Tarsus je u južnoj središnjoj Turskoj, 20 km u unutrašnjosti od Sredozemnog mora, i dio je područja Adana-Mersin.

Tarsus ima tisućljetnu povijest staru još od neolitika, ali današnjeg će čovjeka naviše zanimati mnoga carstva koja su se ondje smjenjivla. Hetiti su najprije dominirali gradom, pa moćno Asirsko, a zatim golemo Perzijsko carstvo. Tako je grad bio sjedište perzijskog guvernera, od oko 400. pr. Kr. Ipoznati grčki vojskovođa Aleksandar Veliki putovao je Tarzom sa svojom golemom vojskom 333. pr. Kr., i zamalo život svoj skončao. U vrijeme Rimskog carstva, Tarsus postaje središte pokrajine Cilicije. Status "slobodnog" grada donio je od rimskog cara Augusta.

Prva asocijacije na grad Tarsus, zbog kršćnske vjere ali i organiziranog vjerskog turizma jest da se ondje rodio sv. Pavao, što se navodi i nekoliko puta u Novom zavjetu. Pavlova crkva danas služi kao muzej spomenika i nalazi se u četvrti Ulu džamije. Crkva posvećena sv. Pavlu prvotno je sagrađena u 11. i 12. stoljeću i podvrgnuta je velikoj obnovi 1862. Na freskama su prikazani Krist i četiri evanđelista s anđelima na krovu.

Nakon povratka iz Tarusa mnogi će rado prepričavati priču o Kleopatrinom vratima koja su svojevrsni spomenik na prvi susret Kleopatre i Marka Antonija ( 41.pr.Kr.).

Tonski zapis nastao je s inž. Draženom Liparom iz Zagreba.