Krklec: "Da je ViO reagirao na vrijeme, građani bi dobili toplu vodu puno ranije!"

Trebalo je punih sat i 10 minuta da Vodoopskrba i Odvodnja zatvori magistralni vodovod čije je puknuće uzrok tomu da pola Zagreba nema tople vode. Zbog toga je postrojenje Elektrane-toplane u Zagorskoj poplavilo, a do toga ne bi došlo da je reakcija ViO-a bila pravovremena - rekao je direktor HEP Proizvodnje, Robert Krklec. Ovako će građani zapadnog dijela grada biti bez tople vode do sredine idućeg tjedna.

Podsjetimo, zbog puknuća magistralnog cjevovoda gradskog vodovoda, koji prolazi kroz Elektranu-toplanu Zagreb, poplavljena su proizvodna postrojenja koja su, iz sigurnosnih razloga, odmah isključena. Zbog toga svi potrošači - zapadno od Savske ceste - trenutno nemaju grijanja ni tople vode. 

Privremeno je obustavljena isporuka toplinske energije svim krajnjim kupcima u zapadnom dijelu grada Zagreba, odnosno u naseljima Trešnjevka, Voltino, Gajevo, Staglišće, Gredice, Jarun, Vrbani, Rudeš, Prečko, Špansko, Malešnica i Gajnice - javljaju iz HEP Toplinarstva.

Prema trenutno dostupnim informacijama, puknuo je magistralni cjevovod gradskog vodovoda koji prolazi kroz područje Elektrane-toplane Zagreb, uslijed čega su poplavljena proizvodna postrojenja koja su iz, sigurnosnih razloga, odmah isključena.

U tijeku je detaljnije utvrđivanje uzroka kvara nakon čega će se pristupiti hitnoj sanaciji te ponovnoj uspostavi isporuke toplinske energije. 

Kao da zapadnom dijelu grada nije dovoljno loših vijesti, Gajevo, Staglišće i Jarun bit će bez tople vode i od ponedjeljka, 15. svibnja, do 5. lipnja jer počinju ljetni radovi na vrelovodnoj mreži. Iz HEP-Toplinarstva poručuju da će se

 "mijenjati dotrajala vrelovodna mreža duž Horvaćanske ceste blizu križanja s Ulicom Hrgovići, a zbog kompleksnosti i opsega radova, prekid isporuke tople vode ne može se organizirati na način da traje kraće".

Projekt "Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba" najveći je takav projekt u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba, koji se provodi s ciljem povećanja energetske efikasnosti sustava i sigurnosti opskrbe toplinskom energijom krajnjih kupaca.

Ukupna vrijednost projekta je više od 92 milijuna eura. Prihvatljivi trošak projekta je 73,8 milijuna eura, a od tog iznosa 55,9 milijuna eura financira se bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, što predstavlja više od 75 posto prihvatljivog troška.

U proteklom razdoblju provođenja projekta revitalizirano je gotovo 30 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže, što podrazumijeva približno 60 kilometara vrelovodnih cijevi. Revitalizirana je vrelovodna mreža u naseljima Sigečica, Kruge, Vrbik, Trešnjevka, Malešnica, Srednjaci, Gajevo, Staglišće, Kruge, Savica, Borovje, Folnegovićevo, Donji Grad, Sopot, Dugave, Siget i Trnsko. 

Do završetka projekta preostalo je oko 40 kilometara vrelovodne mreže i to u naseljima Srednjaci, Utrine, Travno, Gajevo, Staglišće, Voltino, Folnegovićevo, Rudeš, Cvjetno, Borovje, Jarun, Trešnjevka, Savica, Kruge, Vrbik, Donji grad i Siget.

Najveći dio postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađen je danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom. U zamjeni zagrebačke vrelovodne mreže sada se koristi najmodernija tehnologija beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati sigurnost opskrbe te smanjiti toplinski gubici. Pripremni građevinski radovi revitalizacije već su započeli krajem travnja kako bi sa završetkom ogrjevne sezone mogli započeti strojarski radovi.

Dovršetkom Projekta smanjit će se toplinski gubici za približno 28 posto, gubici nadopune pogonske vode za približno 47, a broj hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto. Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i smanjenjem potrebe za proizvodnjom toplinske energije te posljedično smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Predviđa se da će provođenje ovog projekta dvije godine nakon završetka provedbe rezultirati smanjenjem emisija CO2 za 11.104 tona u odnosu na opciju uobičajenog poslovanja.

Zbog radova će dolaziti do povremenih obustava isporuke tople vode krajnjim kupcima. O točnim terminima obustava krajnji kupci će biti pravovremeno obaviješteni putem medija i web stranice projekta www.vrelovod-zagreb.hr .