U parku Maksimiru jutros su posađena stabla zavičajnih vrsta. Time Javna ustanova Maksimir želi staviti dodatni naglasak na značaj zelene infrastrukture u gradovima, očuvanje okoliša i usluga ekosustava koje nam takve površine pružaju.
12:44 / 06.12.2021.
Autor: Nevena Saraga
Objavljeno: 6. prosinca 2021., prije 194 dana
Autor: Nevena Saraga
U parku Maksimiru jutros su posađena stabla zavičajnih vrsta. Time Javna ustanova Maksimir želi staviti dodatni naglasak na značaj zelene infrastrukture u gradovima, očuvanje okoliša i usluga ekosustava koje nam takve površine pružaju.
Javna ustanova Maksimir krenula je s redovitim pošumljavanjem parka Maksimira prema godišnjem planu i programu za 2021. godinu.
Bit će zasađeno oko 100 sadnica različitih vrsta prema Rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, a sadilo se jutros na platou ispod Vidikovca.
- Radi se zamjenska sadnja i to našim zavičajnim vrstama. Danas smo ovdje posadili trešnju, lipu i hrast, rekla je Nika Dolenc, v.d. ravnateljice Javne ustanove park Maksimir.
Zaštita parka Maksimir jedan je od značajnih prioriteta za Grad Zagreb, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Dejan Jaić:
- Sve ono što smo ovih godina činili, nastavit će se pojačano i dalje da se očuva park Maksimir, da bude otvoren za naše sugrađane i za sve koji dođu u Zagreb.
Hrvatska se i u europskim i svjetskim okvirima ističe po bioraznolikosti, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji se pridružio sadnji stabala.
- Ono što je naš cilj na nacionalnoj razini je sadnju stabala povećati, u okviru dugoročne održivosti, za milijun stabala u odnosu na devet milijuna koje Hrvatske šume svake godine posade. Svi naši ciljevi i napori koje radimo na razini Ministarstva kompatibilni su s kreiranjem niskougljičnog društva do 2050. godine. Sadnjom ovih stabala utjecali smo na svijest naših sugrađana, jer treba štititi prirodu i okoliš i na taj način utjecati na to da Lijepa naša iz dana u dan bude sve ljepša, zaključio je ministar Ćorić.
Većinu stabala u parku Maksimiru čini prirodna (autohtona) nizinska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, dok na uzdignutim brežuljkastim dijelovima dolazi šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Uz potoke nalazimo crnu johu i bijelu vrbu. Veći dio ovog šumskog kompleksa zadržao je prirodne značajke i prirodan sastav stabala, grmlja i prizemnog raslinja koji se redovito njeguje i održava.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora