Hrvatski radio

Radio Sljeme

12:44 / 06.12.2021.

Autor: Nevena Saraga

Sadnja stabala u parku Maksimiru

Foto: Radio Sljeme/ns

Foto: Radio Sljeme/ns

Foto: - / -

U parku Maksimiru jutros su posađena stabla zavičajnih vrsta. Time Javna ustanova Maksimir želi staviti dodatni naglasak na značaj zelene infrastrukture u gradovima, očuvanje okoliša i usluga ekosustava koje nam takve površine pružaju.

Javna ustanova Maksimir krenula je s redovitim pošumljavanjem parka Maksimira prema godišnjem planu i programu za 2021. godinu. 

Bit će zasađeno oko 100 sadnica različitih vrsta prema Rješenju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, a sadilo se jutros na platou ispod Vidikovca.

- Radi se zamjenska sadnja i to našim zavičajnim vrstama. Danas smo ovdje posadili trešnju, lipu i hrast, rekla je Nika Dolenc, v.d. ravnateljice Javne ustanove park Maksimir.

Zaštita parka Maksimir jedan je od značajnih prioriteta za Grad Zagreb, istaknuo je pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Dejan Jaić:

- Sve ono što smo ovih godina činili, nastavit će se pojačano i dalje da se očuva park Maksimir, da bude otvoren za naše sugrađane i za sve koji dođu u Zagreb.

Hrvatska se i u europskim i svjetskim okvirima ističe po bioraznolikosti, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji se pridružio sadnji stabala.

- Ono što je naš cilj na nacionalnoj razini je sadnju stabala povećati, u okviru dugoročne održivosti, za milijun stabala u odnosu na devet milijuna koje Hrvatske šume svake godine posade. Svi naši ciljevi i napori koje radimo na razini Ministarstva kompatibilni su s kreiranjem niskougljičnog društva do 2050. godine. Sadnjom ovih stabala utjecali smo na svijest naših sugrađana, jer treba štititi prirodu i okoliš i na taj način utjecati na to da Lijepa naša iz dana u dan bude sve ljepša, zaključio je ministar Ćorić.

Većinu stabala u parku Maksimiru čini prirodna (autohtona) nizinska šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, dok na uzdignutim brežuljkastim dijelovima dolazi šuma hrasta kitnjaka i običnog graba. Uz potoke nalazimo crnu johu i bijelu vrbu. Veći dio ovog šumskog kompleksa zadržao je prirodne značajke i prirodan sastav stabala, grmlja i prizemnog raslinja koji se redovito njeguje i održava.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.