Hrvatski radio

Radio Sljeme

Sakralna baština Zagorja -Crkva Presvetog trojstva

22.09.2022.

15:40

Autor: HRT Radio Sljeme/V.J.R.

Vesna Jurić Rukavina s mons. Nedjeljkom Pintarićem

Vesna Jurić Rukavina s mons. Nedjeljkom Pintarićem

Foto: Privatni arhiv / HRT Radio Sljeme

Župna crkva u Klenovniku sagrađena je 1738. a posvećena 14. srpnja 1822. godine, sve do osnutka župe bila je područna kapela župe Sv. Bartola u Kamenici. Novom regulacijom župa, koja je u Zagrebačkoj biskupiji provedena 1789. godine, u vrijeme biskupa Maksimilijana Vrhovca, osnovano je više od 100 novih župa diljem biskupije, a prvi župnik u Klenovniku postao je pavlin Franjo Salezije Sakač, nakon raspuštanja pavlinskog reda i samostana u Lepoglavi 1786. godine po odluci cara i kralja Josipa II. O posveti, posvetilu župne crkve 1822. godine svjedoči spomen ploča na zidu svetišta, na kojoj je latinskim jezikom zabilježeno da ju je posvetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac u vrijeme župnika Nikole Horvata, trećeg župnika u dvorcu Klenovnik, da se posvetilo crkve ima ubuduće slaviti prve nedjelje poslije blagdana sv. Mateja evanđelista, navodi svećenik Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić. 


 

Gradnja crkve započela je 1726. godine, a prigodom završetka crkve, vizitator je 1738. godine zapisao da su vjernici za njezinu gradnju utrošili 700 forinti, te da je brigu o uređenju preuzela plemenita obitelj Drašković. Crkva je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom u svetištu, sa sakristijom s lijeve strane svetišta i zvonikom ispred glavnog pročelja. U crkvi su tri oltara: glavni oltar Presvetog Trojstva u svetištu te dva pobočna oltara Sv. Ane i Sv. Franje Ksaverskog. Glavni oltar se pripisuje varaždinskom kiparu prve polovice 18. stoljeća Ivanu Adamu Rosembergeru. Glavni oltar, a zatim i pobočne oltare, obnovio je 2000. i 2002. godine varaždinski restaurator Darwin Butković. Sakristija je naknadno dozidana sa sjeverne strane svetišta, duga šest i široka tri metra. Iznad nje isto toliki patronski oratorij s otvorom prema svetištu za praćenje bogoslužja. Dao ga je dograditi Franjo Drašković, sin Josipa II. Kazimira i Regine Drašković, patron 1805. godine.

Zvonik

Zvonik po sredini glavnog pročelja crkve neobično je masivan prema veličini crkve. Prizma zvonika dimenzija šest metara u kvadrat djeluje više kao branič kula nego kao crkveni zvonik. On je sazidan samo nekoliko godina kasnije od crkve. U vrijeme vizitacije 1738. godine on je bio podignut do visine krova, a nekoliko godina poslije bio je dovršen. Prizma zvonika zauzima dvije trećine pročelja i diže se dvostruko više od tjemena krova. Kipovi sv. Ivana Pavla II i bl. Alojzija Stepinca, koji zajedno s kipom kardinala Franje Kuharića, postavljenog ispred crkve 2021. godine, tvore trolist duhovnih velikana XX. stoljeća koji svojim primjerom životnih stavova mogu nadahnjivati sve ljude dobre volje u ljubavi prema Bogu i ljudima. Na činjenicu da su sva tri kipa u Klenovniku rad cijenjenog i traženog kipara Kršnjavija, ponosan je i kipar i klenovnička župa koja je nakon davne barokne opreme s oltarima i kipovima u novije vrijeme obogatila inventar crkve suvremenim umjetničkim djelima.


Zanimljivosti Sveta Valpurga i Sveti Dizma

U crkvi je na glavnom oltaru prikaz Svete Valpurge, sv. (Walburga, Walpurga), manje poznate svetice u našim krajevima . Bila je anglosaska benediktinka (Wessex, oko 710 – Heidenheim, Njemačka, 25. II. 779). Kći anglosaskog uglednika sv. Rikarda te sestra sv. Vilibalda i sv. Vunibalda. Pratila sv. Bonifacija, s kojim je bila u rodu, u misije u Njemačku; od 761. opatica u dvostrukom (muški i ženski) samostanu što su ga u Heidenheimu osnovala njezina braća. God. 870. njezini posmrtni ostatci dospjeli su u Eichstatt; širenjem njezinih relikvija po Njemačkoj i zapadnoj Europi (Francuska, Belgija) postala je omiljelom pučkom sveticom. Enigma je i kako se u Klenovničkom kraju "našao" i sv. Dizma. 





Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Nepregledno blago

Emisija je koja se bavi hrvatskim identitetom. Kroz zanimljive rubrike obrađuje književnost, glazbu, velikane hrvatske prošlosti, prirodnu i kulturnu bastinu, gastronomiju i etnografiju. Otkrivamo zanimljivosti iz bogate tradicije i predstavljamo vam čuvare i promotore nepreglednog blaga Hrvatske.

Poslušajte u Slušaonici