Seksualno nasilje u obitelji i preko interneta u drastičnom porastu

Seksualno nasilje u Hrvatskoj u porastu je posljednjih 10 godina - pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova predstavljeni na Okruglom stolu "Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2022. Što je učinjeno i što nam predstoji" u organizaciji Ženske sobe i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba. Porast se posebno tiče seksualnog nasilja preko interneta i nasilja u obitelji.

1200 osoba ove su godine pretrpjele seksualno nasilje. Među njima je čak 900 maloljetnika i upravo su oni najčešće mete, istaknula je, iz Ravnateljstva policije, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Anita Matijević.

- Ono što je specifično za seksualne delikte jest to da su vrlo rijetko počinjeni od strane osoba nepoznatih žrtvama. Najčešće su to poznanici, prijatelji, pa i članovi obitelji. Kao društvo trebamo raditi i na osvješćivanju mladih o rizicima komunikacije u digitalnom prostoru jer mladi ljudi, zbog izostanka životnog iskustva i hormona, često ne mogu sami procijeniti rizik. 

Ne začuđuje, stoga, što je seksualno nasilje putem interneta u posebno velikom porastu. Kako bi mu stala na kraj, Hrvatska je prihvatila Europsku strategiju za prava djece koju provode 54 zemlje. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zalaže se i za osnutak kuća za djecu.

- To su mjesta na kojima bi djeca, koja su žrtve kaznenih djela, bila multidisciplinarno obrađena s različitih aspekata, samo na jednom mjestu, kako ne bi morala obilaziti više institucija i ponavljati svoju izjavu te time biti dodatno viktimizirana.

Dodajmo tome i da vlastita kuća nekada nije sigurno mjesto. Pravobraniteljica za ravnopravnst spolova Višnja Ljubičić upozorava da je kazneno djelo nasilja u obitelji ustostručeno u posljednjih 10 godina.

- 2010. ili 2011. je bilo oko 600 predmeta, a danas ta brojka premašuje 6000. Kada govorimo o zakonodavnom dijelu, trebali bismo sve standarde uskladiti s Istanbulskom konvencijom. To ne znači samo kazneno-pravno područje, već i područje pružanja besplatne pravne pomoći, pitanje obrazovnog sustava i odgojno-obrazovnih ustanova te revidiranja svih udžbenika, jer mnogi vrve spolnim predrasudama i stereotipima koji kasnije mogu biti izvor nasilja.

Same žrtve rijetko prijavljuju seksualno nasilje zbog straha, neobaviještenosti ili nepovjerenja u institucije, pa je važno da to za njihovo dobro, makar i anonimno, učine drugi. Iz MUP-a su zato stvorili aplikaciju Red button ili Crveni gumb, a počinitelje, ističu, gotovo uvijek uhvate.