Promet i prometne gužve su jedan od mojih prioriteta, rekla je. Zadnja strategija prometnog razvoja bila je 2008. godine. Ona čak nije postala ni službena. Zagreb je presječen na dva dijela. To zahtijeva tzv. infrastrukturne poboljšice. Smatra da nema drugog rješenja, nego ukopati prugu te da treba denivelirati ceste - da neke idu ispod, a neke iznad. Ovo su veliki projekti, ali ima i nekih koji su manje skupi, a to je automatizacija signalnog sustava u gradu. Često stojimo pred semaforima, a nema potrebe za to, tvrdi Švaljek. 

Zanima me i razvoj grada. Urbanizam je zamro. Čini mi se da je zadnjih 20, 30 godina nedostajao razvojni zamah u gradu. Unutar postojećih gabarita Zagreba ima neiskorištenih prostora koji možda zahtijevaju nešto veće ulaganje, istaknula je. 

Govoreći o Zagrebačkom velesajmu, rekla je da on tijekom cijele godine nije u punoj funkciji i predlaže manji sajam. Ondje bi trebalo nastati poslovno središte iz područja poslovnih tehnologija.  

Odgovarajući na pitanje o kapitalnim investicijama u Zagrebu, Švaljek je spomenula sustav vodoopskrbe i gospodarenje javnim otpadom. 

Gospodina Bernardića doživljavam kao gradskog političara, kao nekog tko se bavi zagrebačkim temama. On će sada biti nešto drugo jer će se baviti nacionalnim temama. Izjavila je i kako nije baš sigurna da je dobro za predsjednika SDP-a da bude ujedno i kandidat za gradonačelnika Zagreba. Rekla je i da je dobila potporu HSLS-a, ali da ona ostaje nestranački čovjek. 

Na pitanje kako to da je povjerovala Milanu Bandiću, odgovorila je da je on pragmatičan političar i da je prije nekoliko godina imao deideologiziranu kampanju. Osim toga, rekao mi je da ću imati odriješene ruke i imala sam ih. Na pitanje jeste li slijepo vjerovali Milanu Bandiću, kazala je: Ja uopće nisam taj tip osobe. 


U vezi s problemom gradnje crkve na Savici rekla je da su građani sami ponudili rješenje da se gradi na drugom zemljišta u vlasništvu grada.

Zalaže se za referendum o promjeni imena Trga maršala Tita, ali dodaje da nije dobro u kampanji razgovarati o pitanjima koja polariziraju.

 
 
 
 
 
 


Govoreći o troškovima vezaanim za kampanju, Švaljek je rekla da i za pretkampanju treba novca i da će potrošiti između 200 i 300 tisuća kuna. Potvrdila je da i dalje radi na Ekonomskom institutu.

Odgovarajući na pitanje smatra li da porez na dohodak produbljuje nejednakosti, Švaljek je kazala da je porezna reforma dobro pripremljena. Hrvatska mora poboljšati investicijsku klimu i svoju poziciju na ljestvici konkurentnosti. Porezna reforma koja ide za poreznim rasterećenjem je dobrodošla. Porez na dohodak u RH je jednostavno previsok. Stopa od 40%, pa uvećano za prirez, je vrlo penalizirajuća porezna stopa, tvrdi Švaljek. 

Istaknula je i da bogati ljudi nisu oni koji ostvaruju dohodak od rada, već od kapitala. 

Smatra i da država treba rasti. Trebamo imati takvo rasterećenje da poslodavci neće sprečavati zapošljavanje onih s najvišim kvalifikacijama.

Govoreći o izdvajanjima za mirovinski i zdravstveni sustav, istaknula je da bi oni u Hrvatskoj mogli s vremenom biti veći s obzirom na starenje stanovništva.