Hrvatski radio

Radio Sljeme

07:13 / 04.04.2022.

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Tajna Romualdove pećine

Slikarija iz pećine

Slikarija iz pećine

Foto: Damir Les / HRT/Prstom po globusu

Zahvaljujući arheologu Darku Komši, snimatelj Dami Les i autorica emisije Vesna Jurić Rukavina među prvima su ušili u svijet pećine u kojoj su pronađene 44 slikarije, od kojih se ističe nekoliko crteža koji predstavljaju bizona, divokozu i drugo.

Pećinsko slikarstvo na području Hrvatske promjenilo je pogled na taj fenomen, jer su znanstvenici su dugo vjerovali da je najstarije pećinsko slikarstvo iz razdoblja paleolitika bilo ograničeno samo na jugozapadnu Europu, tj. na sjevernu Španjolsku i južnu Francusku, gdje se nalaze i poznati lokaliteti Altamira i Lascoux.

Paleolitik/Kameno doba je najduže razdoblje prošlosti, doba daleke prošlosti, koje i danas skriva brojne tajne. Istraživači raznih struka pronalaze nove dokaze koji nam pomažu ka stvaranju jasnije slike razvitka ljudskog društva i načina života tadašnjih ljudi. Potražit ćemo neke odgovore o našim precima, njihovom životu, kretanju i što je sve u to drevno doba utjecalo na njihovo ponašanje i način života lovaca, sakupljača i nomada.


Današnji Limski zaljev impozantne je ljepote. Dio je dugačke Limske udoline koja seže gotovo do Pazina u središtu Istre. Sam kanal je dug 12 km, a s obje njegove strane uzdižu se strma brda, ponegdje viša i od 200 metara (Sv. Martin 230 m). Danas je Limski kanal djelomično potopljena riječna dolina. U kamenom dobu, to je bila dolina rijeke koja se ulijevala u veliku rijeku Po, i tekla kroz veliku Jadransku ravnicu, da bi se ulila u Jadransko more, koje je završavalo negdje na liniji Zadar – Ancona, oko 300 kilometara južnije od svojih današnjih obala. Razina mora u to je vrijeme bila niža za 100 metara, a većina svjetskih voda bila je zarobljena u ledenjacima.


Slikarije je 2010. godine otkrio Darko Komšo u sklopu višegodišnjeg projekta pod nazivom Hrvatsko stijensko slikarstvo (CRORA). Načinjene su prirodnom crvenom bojom, željeznim oksidom, koji arheolozi nazivaju crvenim okerom. Ukupno je zabilježena 44 mjesta s tragovima boje. Posebno su zanimljive slike bizona, divokoze (kozoroga), dva shematizirana ljudska lika i trokuti koji u okviru paleolitske simbolike obično predstavljaju žensko spolovilo.


Crteži ili slikarije mogu pokazati način i stil života, pa čak i svjetonazor. Autori slikarija bili su lovci skupljači. Dobro su poznavali kraj pa su u potrazi za plijenom i biljnom hranom selili ovisno o godišnjim dobima. Nisu unaokolo lutali nasumično. Tijekom dana uglavnom su boravili vani, dok su se za noći i lošeg vremena sklanjali u pećine i zaklone. Šira zajednica obično se zadržavala u bazi, dok su skupine od po nekoliko lovaca krstarile unaokolo u potrazi za hranom. Upotrebljavali su vatru i izrađivali sofisticirano oruđe i oružje. Međutim, nisu izrađivali lukove i strijele, već uglavnom koplja i sulice koje su možda mogli izbacivati palicama s kukom. U Europi nije dokazano da su izrađivali čamce, mada je poprilično sigurno da u nekim drugim dijelovima svijeta, poput Australije, jesu. Odijevali su se u kožu i krzna životinja, a na temelju ostataka iz nekih drugih europskih nalazišta sličnog razdoblja pretpostavlja se da su znali graditi i drvene konstrukcije i šatore. Lovili su ribu te malu i veliku divljač poput bizona, tura i divokoze. U lovu i prikupljanju hrane sudjelovale su i žene. Proizvodili su sofisticirani nakit, imali su simboličku komunikaciju i organiziran život, kako materijalno, tako i duhovno.

U novije vrijeme slikarije istražuju Darko Komšo i Ivor Janković. . Znanstveni rad o slikarijama objavljen je u poznatom britanskom arheološkom časopisu Antiquity, 2019. 


Ulaz u pećinu

Iza uskog ulaza pećina se nastavlja kao vijugav hodnik dug 105m, koji se mjestimice širi, tvoreći 7 većih prostorija. Visina varira od 1 do 5 metara, a širina od 2 do 7 metara. Prosječna je temperatura oko 14°C, a vlažnost 68%.


Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici