Hrvatski radio

Radio Sljeme

10:33 / 09.01.2022.

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Trakošćanski zapisi 1.dio

Trakošćan

Trakošćan

Foto: Vesna Jurić-Rukavina / Hrvatski radio

Tog hladnog siječanjskog jutra, zima, led i snijeg učinili su svoje. Dvorac je bio kao iz neke zimske bajke, a opet vrvio je od živosti radoznalih ljudi.  Jedini Muzej je to koji radi i u ponedjeljk kaže moj domaćin i suhodač, ravnatelj Dvora Adam Pintarić, koji je tu i tamo po bednjaski objasnio sve što mi je trebalo za ovu priču. Nekad i sad. Dobro je došao i jedan stari tekst iz Vienaca, br. 10 iz 1874.g, koji je objavlo tekst Dragutina Jambračeka; "Po našoj domovini razasuta je sila starih gradina, stranom bivših tvrđavica proti turskim navalom".... Mogučnici su te tvrđavice ostavili, a davne spomenike "razvalilo što nemilo vrieme, što dušmansko zrno, što nemar i siromaštvo hrvatske gospode"...."Jedna skoro iznimka, doista hvale vriedna jest grad Trakošćan"...."Sadašnji mu vlasnik podmaršal grof Juraj Grašković dade ga po prvobitnom slogu poporaviti"....


Dvorac je podignut u 13. stoljeću kao manji burg u sustavu utvrda Zagorske kneževine. U osnovi dvorca prepoznatljive su značajke jednostavnih romaničkih burgova  s 12. na 13. st. Od mnogobrojnih se feudalnih gospodara ističu Celjski grofovi, Jan Vitovec, Korvini, a nakon raspada Zagorske kneževine kao posebno vlastelinstvo uživaju ga Gyulayi, a od 1568. Draškovići.


Više je puta proširivan i dograđivan. Znatnije dograđen 1592., kada Draškovići podižu topničke kule s krovištem (ploča s grbom i natpisom Ivana II. Petra Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli). U to se doba dograđuje kat, povisuje središnja kula i oblikuje dvorište s arkadama. Ponovno se dograđuje tijekom 18. st., kada kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko tvrđave gradi se cinktura obrambenih objekata, zidova i kula.


Zapušteni dvorac se obnavlja 1850. – 1860. podmaršal Juraj Drašković u rezidenciju. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istodobnu obnovu čitava okoliša, gdje je uređen park-šuma s rijetkim drvećem, umjetnim jezerom i vrtnim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. st., viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz 16. st. i zastavama Draškovićeva banderija iz 18. st., zbirka oružja s teškim bradaticama (Hackenbüchse), puškama i pištoljima na kolo te turskim oružjem, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka (Nikola Zrinski) iz 16. – 19. st., opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković iz druge polovice 19. st., ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica. U parku je kapela sv. Ivana (»Januš«) iz 1752. s kasnobaroknim namještajem.


Novije generacije obitelji Drašković povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. godine kada se iseljavaju u Austriju. Ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.


Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vezani sadržaj

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici