Hrvatski radio

Radio Sljeme

09:13 / 17.04.2022.

Autor: Prstom po globusu, Vesna Jurić Rukavina

Trški vrh

Trški vrh - Svod

Trški vrh - Svod

Foto: Nedjeljko Pintarić / Prstom po globusu/HRT

Među prekrasnim zagorskim bregima na jednom brijegu iznad Krapine smješteno je hodočasničko mjesto Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu. Odmah iza Marije Bistrice Trški vrh je najposjećenije proštenište u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Fra Joakim Balagović, franjevački brat laik, donio je iz Jeruzalema kipić Majke Božje i darovao ga rođenom bratu Nikoli, nastanjenom na Trškom vrhu. Kipić je velik svega 12 cm. Poslije požara njegove kuće, u kojem je ostao netaknut kipić Majke Božje, vjernici su ga počeli štovati kao čudotvorni, možemo reči buknulo je štovanje čudotvornog kipa buknulo je nakon zavjetne procesije Krapinčana za stočne kuge 1743. g. Poslije nje u krapinskoj župi nije uginulo nijedno živinče. Zato su Krapinčani odlučili sagraditi zavjetnu crkvu u čast Gospi. Predvodio ih je tadašnji župnik Nikola Gorup, koji je zabilježio domaću predaju kao i tijek gradnje prošteništa.

Gradnja je započela 1751. g., a vješti graditelj, ne znamo mu nažalost ime, sagradio je lijepu kasnobaroknu crkvu četverolisnog tlocrta s visokim zvonikom na glavnom pročelju. Arhitekt je sagradio crkvu vrlo prikladnu za bogoslužje i hodočasničku pobožnost te za smještaj baroknih oltara, te naročito prikladnu za oslik. Crkvu je 1761. g. posvetio zagrebački pomoćni biskup Stjepan Pucz. Već je tada u svetištu postavljen glavni oltar, djelo glasovitog kipara Filipa Jakoba Strauba. Vrhunsko je to djelo kasnoga baroka. Donatori svih oltara u crkvi su pripadnici hrvatskog plemstva.


Četiri oltara i propovjedaonicu u istom stilu izradio je Antun Mersi, kipar iz obližnjeg Rogatca. Njemu se pripisuje i Madona na prijestolju, nekoć postavljena u sredini crkvenog broda, a sada u sjevernoj kapelici dograđenoj crkvi. Oltar Rastanka apostola postavljen je kasnije i ne zna se tko ga je izradio. Orgulje na pjevalištu izgradio je Antun Römer, orguljar iz Graza.


Crkvu je oslikao tada najznamenitiji štajerski slikar Antun Lerchinger ukomponiravši historijat Marijina jeruzalemskoga kipa s ikonografskom tematikom iz mariologije s prikazom njezinih blagdana te svetopisamskim prefiguracijama marijanskih tekstova. Razigrano barokno slikarstvo odlikuje se živošću pokreta, skladnom paletom boja, a sve je isprepleo citatima iz Svetog Pisma, ističe mons. Nedjeljko Pintarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, istraživač i promotor sakralne baštine.


Oko crkve je istovremeno sagrađena cinktura, kakve su uobičajene kod hodočasničkih crkava. S vanjske strane cinktura je opasana cjelovitim zidom, a prema unutrašnjosti je otvorena arkadama, prikladnim za sklonište i ispovijed hodočasnika. Svodovi arkada su oslikani prikazima predaje o povijesti kipa Jeruzalemske Gospe i čudesnim uslišanjima na njezin zagovor.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici