U Zagrebu 30 % ulica osobe s invaliditetom ne mogu same prijeći

Osobe s invali­ditetom u kolicima ne mogu preći čak 30 posto nekih ulica bez pomoći drugih osoba, pokazala je detaljna analiza četiri zagrebačke četvrti i dala jasan pokazatelj društvene diskriminacije tih osoba.

U središnjim zagrebačkim četvrtima Gornji grad, Medveščak, Donji grad i Trnje osobe u motornim invalidskim kolicima ne mogu samo­stalno prijeći čak 22 posto ukupne duljine pločnika i 16 posto pješačkih prijelaza, otkrilo je istraživanje objavljeno u novom broju časopisa Hrvatski geografski glasnik.

Za svladavanje 19 posto duljine pločnika i devet posto pješačkih prijelaza osobama s invaliditetom koje se služe motornim kolicima potrebna je pomoć više od jedne osobe, navodi se. Od ukupno istraženih 656 pješačkih prijelaza desetinu ih nije moguće svladati samostalno ili je moguće uz pomoć samo jedne osobe, dok je 16 posto pješačkih prijelaza, odnosno 105 njih, teško savladivo, kaže se u istraživanju koje su proveli geografkinje i geografi PMF-a iz Zagreb Laura Šakaja, Ksenija Bašić, Ružica Vuk, Zoran Stiperski i Andrijana Horvat.

Oni su detaljno istražili i napravili karte pločnika ukupne površine 4,31 četvorna kilometara i utvrdili da su najčešće prepreke uski, zakrčeni i neravni pločnici, visoki, oštećeni i strmi rubnjaci, te stube i stubišta.

Stariji dijelovi Zagreba, Donji grad i Gornji grad prilagođeniji su kretanju osoba s invaliditetom, dok znatno manji stupanj prohodnosti imaju dijelovi Zagreba južno od pruge. U Martinovki, naime, 26 posto pločnika korisnici u invalidskim kolicima ne mogu proći samostalno, a južno od Vukovarske ulice za kretanje im je potrebna pomoć čak na 30 posto ukupne duljine pločnika.

Inače, osobe s invaliditetom bile su uključene u terensko istraživanje tijekom kojega je procje­njivana prohodnost uličnih dionica, što stručnjaci zovu participativnim pristupom istraživanju. Nasuprot njemu je "preskrip­tivni pristup" koji se temelji na procjeni pristupačnosti eksperata. Istraživanje je obuhvatilo samo dio Zagreba i predstavlja djelomičan uvid u problem, pa bi ga trebalo nastaviti. Na osnovi njega izrađene su karte pristupačno­sti te na mrežu postavljena interaktivna GIS karta.