Vinko Grubišić: Jezik kao baština

"Smatram da su duhovna, kulturna i intelektualna neovisnost najviša dostignuća u životu", napisao je u svojoj Autobiografiji dr. Vinko Grubišić, pjesnik, dramski pisac, esejist, jezikoslovac, antologičar i prevoditelj koji neumorno stvara u Kanadi.  Cijeli njegov rad odaje iznimno angažiranog, ustrajnog autora i znanstvenika, domoljuba koji je boravio u Hrvatskoj tijekom prosinca 2022. Tada je nastao razgovor za emisiju "Nepregledno blago". U mirovini se vratio svojom prvoj ljubavi-latinskom i istraživanju književne i pisane riječi srednjega vijeka.  

Vinko Grubišić rođen je 5. travnja 1943. u Posuškom Gradcu u Hercegovini. Nakon završene tri godine studija slavistike i latinskoga jezika odlazi u Austriju, a zatim u Fribourg u Švicarsku, gdje studira germanistiku, filozofiju, klasičnu filologiju i antropologiju; diplomirao je iz slavistike i pedagogije 1970. godine. Doktorirao je u Aix-en-Provenceu 1974. ocjenom très honorable kod glasovitoga svjetski poznatoga akcentologa Paula Garda na temu La syntaxe de la langue de Marko Marulić, nakon čega odlazi u Kanadu, gdje se bavio različitim poslovima - između ostalog predavao je u srednjoj školi hrvatski, njemački i francuski, bio sudski tumač i drugo.

Od 1988. pa sve do umirovljenja (2008.) predavao je na Sveučilištu Waterloo hrvatski jezik i književnost te povremeno rusku književnost, a u sklopu svojega rada pripremio je sveučilišne priručnike Elementary Croatian I (1994., 2003.), Elementary Croatian II (1996., 2008.), Croatian Grammar (1996., 2007.), Croatian Reader (skupa s Anitom Mikulić Kovačević, 2007.) te Croatian Literature in English (skupa sa kćeri Katicom Grubišić, 2007.). Godine 2007. priredio je u okviru sveučilišta na kojemu je proveo dobar dio radnoga vijeka Croatian Online („Internetski tečaj hrvatskog") kao prvi jezik na svijetu u programu Angel. Školsku godinu 1985. proveo je kao gostujući lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu, u Australiji. S fra Ljubom Krasićem objavio je dva priručnika za učenje hrvatskoga jezika u izvandomovinskim školama Hrvatski jezik 1 i Hrvatski jezik 2. Poznatije su mu knjige jezikoslovnih radova O hrvatskom jeziku (1975.) i Grafija hrvatske lapidarne ćirilice (1978.).

Govori i služi se s desetak jezika. Ističe kako je svaki jezik baština jednog naroda, te poručuje kako je nužno u Hrvatskoj odrediti konačno jezične standarde, ali i na dnevnoj bazi ne ga potisnuti u prednost engleskom. U mirovini se vratio svojoj izvornoj ljubavi - latinskom. U središtu njegovoga rada je srednjovjekovna hrvatska književnost, o kojoj se malo zna u široj javnosti.