Zagorska Višnjica-Tak mala, a tak velika

Višnjica je mjesto bogate povijesti. Na području Višnjice živjelo se još u doba neolita i eneolita o čemu govore mnogi pronađeni arheološki nalazi. No, prvi se put Višnjica spominje u 13 stoljeću. Nakon toga često se u povijesnim zapisima, posebice onima obitelji Drašković, može se pronaći ime Višnjice pa je osobito zanimljiva povelja iz 1417. godine.

Na području Višnjice, visoko na brdu Plat, iznad doline Velike Sutinske nalazi se Mačkova špilja koja je bila sklonište i stanište čovjeka od paleolitike pa sve do srednjeg vijeka. O tisućama godina korištenja ovog prirodnog skloništa govore kameni i koštani artefakti, keramika, metalni nalazi, a sliku života fosilnog čovjeka upotpunjavaju i izuzetno bogati paleontološki nalazi. Velik je broj nalaza iz Mačkove špilje – od musterijanskih kamenih artefakata, koštanih šiljaka mlađeg paleolitika i mezolitika, koštanih alatki (dlijeta, šiljaka, šila), koštanih vršaka za strelice. Arheološke nalaze upotpunjuju različiti ukrasni predmeti, odnosno dijelovi nakita – privjesci, igle i zrna ogrlica izrađeni od probušenih životinjskih zuba, kosti, rožine ili kamena.  Zbog velikog broja nalaza koji spadaju u Retz-Gajary kulturu i zbog svojeg specifikuma ta kultura dobiva svoj tip i naziva se Retz-Gajary kultura tip Višnjica. Tako je ime Višnjice ušlo u europsku arheološku znanost obilježavajući materijalnu kulturu staru oko 5 000 godina. Nalazi s područja Višnjice čuvaju se u Gradskom muzeju Varaždina i Arheološkom muzeju Zagreba. 

Obronci Ravne gore pokriveni šumama te mnogobrojnim bregovima i brežuljcima pogodnim za zemljoradnju, davali su uvjete za boravak i trajnu obradu zemlje tako da se za taj relativno malen geografski prostor s velikim brojem nalaza može reći da je već vrlo rano bio vrlo naseljen. 

Zvonko Franc, predsjednik Zavičajne udruge Višnjica, ističe crkvu. Naime, nad mjestom se uzdiže prelijepa crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije. Crkva je građena u etapama od 1640. do 1738. godine. Crkva ima zvonik uz glavno pročelje i u tlocrtu oblik križa, a okružena je niskim zidom cinktora. Unutrašnjost je oslikana freskama poznatog baroknog freskoslikara i pavlina Ivana Rangera te članova pavlinske slikarske radionice koji su djelovali u pavlinskom samostanu u obližnjoj Lepoglavi, a koji su do ukinuća reda crkvu održavali. Među freskama se ističe Pieta.

U Višnjicu jednostavno treba doći i ostati. Kajkavskog jezika se naučiti i ak niš drugo "pretke potražiti"...