Hrvatski radio

Radio Sljeme

09:10 / 26.12.2021.

Autor: Vesna Jurić Rukavina

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala

Foto: Zvonimir Ateletić, Krešimir Rukavina, Vesna Jurić Rukavina / Hrvatski radio

Zagrebačka katedrala je jednostavno-veličanstvena. Istina možda nešto zaostaje po veličini i arhitektonskoj vrijednosti za drugim sličnim građevinama, ali ona je od ogromne važnosti kao spomenik gotike, tako da je to i najmonumentalija gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa. Do potresa i rušenja tornjeva bila je visoka 108 metara, a sada je visoka s križevima 101 metar i 30 cm.


No, nama je, kako katedralu još nazivamo Prvostolnica od neprocijenjive vrijednosti za povijesni hod hrvatskog naroda ali i za Zagreb. Ona je poput spajalice života kroz vrijeme i prostor-sažetak cijeloga grada, svih trgova, ulica i brežuljaka.


Mnogi pogledi su lutali do potresa 2020. u visine prateći vitko-rebrasto svodovlje unutar triju poligonalnih apsida otvorenih uskim prozorima – pa se moglo čuti kako je naša Prvostolnica nalik rješenjima iz Francuske, onda je bilo i asocijacija na suvremenije njemačko graditeljstvo zbog visinski izjednačenih lađa i konstrukcijskih rješenja, a kad bi se gledale skulpture, znalci bi prepoznali dodire sa češkim školama.


Nije to nikakva mana naše katedrale, već svjedočenje o ranom prodoru gotike i umjetnosti europskog kruga. Može čovjek zaključiti kako je riječ i o važnosti Zagrebačke biskupije te postojanom ugledu i moći njezinih biskupa.


Tajnik ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i voditelj Muzeja bl. Alozija Stepinca, povjesničar i vodič, Tomica Plukavec savjetovao mi je jednom prigodom da ću kroz 50 biskupskih grbova najbolje spoznati priču o katedrali ili putem 15 oltara, te kroz Riznicu, putem priče o osam zvona ili gledajući pročelje i naše tornjeve. Možda je jedan od najboljih izvora početnog hoda i kapelica Svetoga Stjepana koja se nalazi u Nadbiskupijskom dvoru. Zbog burne prošlosti, raznih nedaća i prodora osvajača, požara i potresa tragova rada na katedrali ima mnogo u svih tih dugih stoljeća koji su ostali do današnjega dana.


Naš prepoznatljivi simbol grada na Kaptolskom trgu, naša katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije te svetima Stjepanu i Ladislavu.



Kratko iz povijesti

Nakon osnutka biskupije u Zagrebu ( 1094. god.) počelo se s gradnjom stolne crkve u prelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila posvećena. Uskoro je ona teško postradala za provale Tatara (1242. god.), ali ju je već biskup Timotej (1263-1287) počeo temeljito obnavljati u gotskom stilu. Obnova je nastavljena u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću katedrala je utvrđena zidinama i kulama. U 17. stoljeću dobiva svoj masivni renesansni toranj.

Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali. Najteži udarac ju je zadesio u potresu 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880-1906), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je naša katedrala u srcu Zagreba dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.


Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova koja  se nalazi iza glavnog oltara. Tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojih su kosti ovamo prenesene 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta, Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik i drugi. U njoj su sahranjena i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Sluga Božji na glasu svetosti Franjo Kuharić.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici