Zagrebačka lanena knjiga - Što piše?

Dužina rastvorene knjige iznosi 340 cm, a širina razrezanih traka varira do 35 cm. Tekst je raspoređen u 12 stupaca. Etruščanski karakter teksta na povojima, prvi je utvrdio Jakob Krall 1892. godine. No, i  danas je nepoznanica što piše u knjizi, ističe muzejski savjetnik i voditelj Egipatskog odjela AMZ, Igor Uranić. Riječ je o jeziku koji je još uvijek nepoznat znanosti zbog nedostatka izvornika koji bi omogućili njegovu potpunu rekonstrukciju. 

Tekst povoja vjerojatno predstavlja obrednik s uputama koje su primjenjivane u svetim obredima Etruščana, navodi uz ostalo Uranić, ali mnogi hobisti zauzeti su na tom polju pa stižu zanimljiva rješenja. Može se pretpostaviti da Liber linteus Zagrabiensis predstavlja svojevrstan liturgijski kalendar izrađen u obliku kodeksa. Složene lanene knjige mogu se često vidjeti na etruščanskim sarkofazima i reljefima u grobnicama, ali Zagrebačka lanena knjiga jedini je sačuvani primjerak. Zato je to jedinstveni spomenik u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. 

No, ostaje i otvoreno pitanje povezanosti egipatske mumije i etrušćanskog teksta. Na temelju metode utvrđivanja starosti uz pomoć radioaktivnog ugljika (C14), mumija se datira u otprilike 390. g. pr. Kr.

Zagrebačka lanena knjiga - Liber linteus Zagrabiensis stigla je oporučno u Narodni muzej (današnja zgrada HAZU) zajedno s mumijom i pratećim inventarom nakon smrti Mihaela pl. Barića. Do Barićeve smrti 1859. godine mumija i njezini povoji nalazili su se u njegovoj privatnoj zbirci u Beču.