Hrvatski radio

Radio Sljeme

Zašto građanski odgoj nije uveden u zagrebačke škole?

24.05.2018.

21:21

Autor: Krešimir Vešnik

Tomislav Miletic/PIXSELL

Tomislav Miletic/PIXSELL

Foto: - / -

"Glavni grad bez građanskog odgoja. Zašto!?" naziv je predavanja koju je organizirala stranka "Pametno" u sklopu svojih "Pametnih razgovora". Cilj predavanja je bio prikazati riječki model uvođenja građanskog odgoja u škole te odgovoriti na pitanje zašto on nije uveden u škole grada Zagreba.

Nakon godinu dana priprema uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja, on je u gradu Rijeci, prošle školske godine, uveden u 6 tamošnjih osnovnih škola, dok se ove godine provodi u njih 22.

Građanski odgoj je jedna vrsta kompleksnog područja i znanja i vještina potrebnih za razumijevanje sustava u kojem živimo, tu se misli na demokraciju, kako živjeti u takvom sustavu i na koji način mu pridonositi na konstruktivan način, a pri tome se zalagati za sebe i za svoja prava, istaknula je članica GOOD inicijative, Lovorka Bačić.

Građanski odgoj je podijeljen u šest dimenizja: društvenu, ljudskopravnu, političku, kulturnu, gospodarsku i ekološku; a izvodi se kao izvannastavna aktivnost kroz terensku nastavu, istraživački rad i različite radionice.

Cilj građanskog odgoja i obrazovanja je informiran, odgovoran i aktivan građanin koji zna svoja prava, zalaže se za njih, zalaže se i za prava drugih; poznaje politički sustav; doprinosi svojoj zajednici; ekološki je osvješten; ima vještine suradnje s drugima, otvoren je suradnju; prihvaća različitosti; bori se protiv diskriminacije. Znači, različiti set znanja i vještina, napomenula je Bačić.

Riječki model građanskog odgoja prihvatili su gradovi Sisak, Čakovec i Osijek te Primorsko-goranska i Istarska županija, no grad Zagreb to nije.

U zagrebačkim školama se, kao i u školama diljem zemlje, provodi međupredmetna tema građanskog odgoja, objašnjava novinarka portala Srednja.hr, Dora Kršul, Međupredmetna tema znači da se građanski odgoj provodi u svim ostalim predmetima kroz koje se mogu savladavati njegovi sadržaji. To znači da se građanski odgoj može učiti i poučavati kroz zemljopis, hrvatski jezik, sociologiju itd.

Kršul je pojasnila zašto građanski odgoj zasebno nije uveden u glavnome gradu, Problem je bio uvođenje tog programa školske godine 2014./2015. kada priprema nije odrađena kako je trebalo, ishodi učenja su pripisani kroz neke predmete i mislim da iz svega toga proizlazi upravo to da učenici ne prepoznaju da su izloženi temama građanskog odgoja i obrazovanja, odnosno pitanje je i kako se one provode u školama jer nema sustavne evaulacije toga kako nastavnici s tim temama rade.  

Na kraju, ističe Kršul, nema političke volje da se građanski odgoj uvede u škole grada Zagreba.

Više o riječkom modelu građanskog odgoja pogledajte ovdje.

 

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.