Hrvatski radio

Radio Sljeme

12:33 / 21.06.2017.

Autor: Anita Dekanić

Zelena akcija zatražila da Vlada izabere tranziciju u niskougljično društvo

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Zelena akcija jutros je na Markovu trgu zatražila od Vlade da izabere ambiciozniji smjer u niskougljičnom razvoju naše zemlje, koji neće uključivati projekte na fosilna goriva, poput Termoelektrane Plomin 2.

Akcija je organizirana jer u petak na snagu stupa Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Također, u petak je započelo javno savjetovanje o Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine. Cilj akcije bio je upoznati javnost s niskougljičnom strategijom koja obuhvaća sve sektore - energetiku, transport, poljoprivredu, šumarstvo, turizam, gospodarenje otpadom - te pozvati građane, institucije, lokalne samouprave da sudjeluju u javnoj raspravi te kreiranju ovog vrlo važnog strateškog dokumenta.

Strategija vrlo jasno definira udio obnovljivih izvora energije do 2030. godine te mjere provedbe smjernica koje se u njoj nalaze. No, prostora za poboljšanje još ima. Ova strategija u sva tri scenarija uključuje rad Termoelektrane Plomin 2 do 2040. godine, što je neprihvatljivo. Plomin 1 se mora zatvoriti odmah, a Plomin 2 najkasnije do 2030. Pozitivna je stvar da se u ovoj strategiji ne predviđa izgradnja novih termoelektrana na ugljen, istaknuo je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.

Zanimljivo je primijetiti kako tijekom javne rasprave nisu predviđena javna izlaganja, stoga tražimo da nadležna tijela održe izlaganja u četiri najveća hrvatska grada, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Ivčić se osvrnuo i na pitanje privatizacije HEP-a. Tome se izričito protivimo, smatramo da je to jako loša ideja. Kako bi se elementi niskougljične strategije, a kasnije i elementi energetske strategije, uspješno proveli, nužno je da država ima poluge moći, mehanizme utjecaja. Da bi to mogla, mora imati u stopostotnom vlasništvu ključne tvrtke poput HEP-a.

Pariški sporazum, kojeg je Hrvatska upravo ratificirala, ima za cilj ograničavanje globalnog porasta temperature ispod 2 Celzijeva stupnja. Ukoliko se i ispune postavljeni ciljevi Pariškog sporazuma, prijeti nam povećanje globalne temperature za 3-4 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Za Hrvatsku to konkretno znači više poplava, velikih suša, vremenskih nepogoda, šumskih požara, velik utjecaj na pitku vodi te porast razine mora.

Iz Zelene akcije ovim su putem pozvali građane da se uključe u javnu raspravu i tako postanu predvodnici energetske tranzicije.