Falklandski otoci - "Priča usred ničega" 21.02.2021.

Među deset najmanje naseljenih mjesta na svijetu idealnih za turizam su Falklandski otoci. Tamo je nastala "Priča usred ničega", koja ima okus surovosti života i engleskog čaja i Magellanovih pingvina koji imaju brojne kolonije po obalama arhipelaga.

Tamošnji turistički djelatnici vole napisati u turističkom predstavljanju kako je posjet Falklandskim otocima, jedno od posljednjih velikih odredišta u divljini i kako je to putovanje života. Na četiri kotača ili  malim avionima može se stići do nezaboravnih odredišta na kojima su staništa pingvina, albatrosa sa zadivljujućim rasponom krila i do 3 metra, i tko voli pingvine, npr. kao ja – onda mu se ostavruju snovi i to postaje zaista putovanje života.

John Davis (jedan od glavnih mornara engleske kraljice Elizabete I.),  otkrio je Falklandske otoke u kolovozu 1592. godine. Prvo iskrcavanje pripisuje se britanskom kapetanu Johnu Strongu 1690. godine.

Falklandski otoci imaju bogatu povijest koja obuhvaća geološke značajke, vrlo poznate posjetitelje, pomorske avanture, poljoprivrednu tradicija i naravno događaje iz 1982. godine.

Prvi doseljenici bili su kitolovci i lovci na pingvine iz različitih krajeva svijeta. Mnogi su uvozili domaće životinje i ostavljali ih na raznim mjestima kao izvor hrane za buduća putovanja. Stoka se brzo širila po otocima. Izgrađeni su kameni i travnati torovi, a ostaci se mogu vidjeti razasuti po otocima, posebno na Istočnom Falklandu.

Otočani Falklanda sudjelovali su u oba Svjetska rata. Bitka na Falklandima iz Prvog svjetskog rata obilježava se spomenikom na Ross Roadu, dok Križ žrtvovanja obilježava Drugi svjetski rat. Tijekom 74 dana 1982. argentinske su trupe okupirale Falklandske otoke. Britanska radna skupina poslana je na oporavak Otoka. Žestoke borbe odvijale su se na kopnu, na moru i u zraku, a niz je otočana pomagalo britanskoj vojsci gdje god je to bilo moguće. U konačnici, argentinske snage predale su se britanskim snagama.

Danas otoci uživaju zdravu ekonomiju koja se temelji na prodaji ribolovnih dozvola, turizmu i poljoprivrednim proizvodima, uključujući finu vunu, ovčetinu i govedinu.

Ono što je obilježe Falkanda sz brojni brodovi koji su uništeni s obala zbog rupa i skrivenih stijena. Lady Elizabeth preživjela je na istočnom kraju luke Stanley, a nekoliko ostataka može se naći negdje drugdje oko otoka. No, mnogo toga Muzeju. Uz artefakte, nezaobilazne su i brojne priče, zanimljivosti i anegdote.

Falklandi polažu pravo na brojne poznate posjetitelje. Od članova britanske kraljevske obitelji do bivše premijerke Margaret Thatcher. No, Falklanđani su vrlo razgovorljivi kad je riječ o boravku Charlesa Darwina koji je proveo duže vrijeme na Falklandima nego na Galapagosu i istraživača Sir Ernest Henry Shackletona vodeće osobe u razdoblju poznatom kao herojsko vrijeme antarktičkih istraživanja. Često se govori i o jedinom autohtonom sisavcu Falklandskog arhipelaga Warrahu ili falklandskom vuku koji je  istrijebljen 1876., kad je ubijen onaj posljednji.

Među deset najmanje naseljenih mjesta na svijetu idealnih za turizam su Falklandski otoci. Tamo je nastala "Priča usred ničega", koja ima okus surovosti života i engleskog čaja, Magellanovih pingvina koji imaju brojne kolonije po obalama arhipelaga, sa zagrebačkim liječnikom u mirovini, eciklopedistom i istraživačem dr. Milanom Andrakovićem. 

Danas više od 50 posto stanovništva Falklanda čine ljudi rođeni i odrasli u arhipelagu. Mnogi su na otoke stigli zbog, kako su očekivali, kratkoročnog ugovora, ali toliko su uživali u načinu života da su se trajno nastanili i sa zadovoljstvom nazivaju Falklandske otoke svojim domom. Na popisu stanovništva iz 2016. godine registrirano više od pedeset različitih nacionalnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013. , te Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.