Madagaskar, Crveni otok ili kako ga ekolozi nazivaju Osmi kontinent prostire se na oko 587 tisuća četvornih kilometara u Indijskom oceanu. Mozambičkim kanalom otok je odvojen od jugoistočne Afrike. Madagaskar je četvrti po veličini otok na svijetu. Zbog izolacije od ostatka svjetskog kopna na otoku živi oko pet posto svih životinjskih i biljnih vrsta na našem planetu, od kojih su 80% endemi. Nacionalni simbol Madagaskara je drvo baobab, a glavni suvenir vanilija.
Njegova prošlost seže 1500 godina u prošlost, a povezana je s naseljavanjem stanovništva iz jugoistočne Azije, kao i s afričkog kontinenta. Danas na Madagaskaru živi oko 20 milijuna stanovnika, a većina se okuplja u velikim gradovima. Najveći i glavni grad Madagaskara je Antananarivo, a smjestio se u središnjem dijelu otoka, otprilike 145 kilometara od istočne obale.
Posebnost tog otoka su brojni Nacionalni parkovi, točnije kišne šume Atsinanana na istoku otoka, koji su pod zaštitom UNESCO-a. Pod zaštitom UNESCO-a nalazi se i kraljevski brijeg Ambohimanga, koji se smjestio dvadesetak kilometara od glavnoga grada. Za stanovnike Madagaskara ovo je sveto mjesto, pa lokalitet obuhvaća zidom omeđeno selo i pripadajuće mu nastambe i predmete etničke zajednice Merina. Baobab je nacionalni simbol Madagaskara, a riječ je stablu neobičnog oblika koji može narasti do 30 metara u visinu, te 8 metara u širinu. Impresivan i neobičan izgledom, baobab je važan za život stanovnika jer se njegovi listovi i plodovi mogu jesti, ali služe i za izradu papira i tkanine.
Životinjski svijet pripada posebnoj madagaskarskoj regiji, koju obilježava nedostatak životinja značajnih za afričko kopno (antilopa, zebra, žirafa, lav, slon i dr.). Najznačajniji su sisavci lemuri. U ptičjem svijetu ima mnogo endema.
Madagaskar - crvene zemlja, zelena rižina polja na koja se nastavljaju crnogorične šume i stabla eukaliptusa.
Posebna zanimljivost na Madagaskaru su i grobnice Mahafaly s karakterističnim drvenim totemima, a prikazuju razne motive i prizore iz života. S obzirom da je Madagaskar najveći prizvođač vanilije na svijetu, ipak je to glavni suvenir.
Na Madagaskar smo se otisnuli jednom zgodom sa zagrepčankom Davorkom Kitonić, arhitekticom koja je gotovo cijeli radni vijek provela u Hamburgu i koja je nakon prvog susreta s Neretvom odlučila živjeti u Opuzenu. Utemeljiteljica je i Udruge za zaštitu prirodne i kulturne baštine donjeg toka Neretva "Vodomar".
Ovoga puta još jednom krenuli smo na Madagaskar ali s pravnicom iz Zgreba Zorkom Čavajdom.
Ovu emisiju emitriamo u spomen na gospođu Davorku Kitonić, veliku zakljubljenicu u prirodu, ptice i deltu Neretve, autoricu serije knjiga 'Ptice delte Neretve'. Umrla je u travnju 2020.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.