Nin - prvi hrvatski kraljevski grad 30.05.2021.

Prepoznatljiv simbol Nina je crkva sv. Nikole koja se nalazi u polju Prahulje. Vrlo je važna za vladare iz hrvatske dinastije i za ninsku i hrvatsku povijest. U Ninu se, prema narodnoj, predaji krunilo sedam kraljeva, a svaki je okrunjeni vladar s pratnjom dojahao do crkve sv. Nikole i upravo tu se predstavio narodu s uvijek istim simboličnim ritualom - mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta. Zanimljivo je da je kroz svoju povijest Nin imao sedam imena: Hemionoi, Ainona, Aenona, Enona, Elona, Nona i Nin

Crkvica je izgrađena na zemljanom humku koji se uzdiže iznad prostranog polja i upravo na ovom mjestu možete doživjeti nezaboravne zalaske sunca. U humku se nalaze još neistraženi prapovijesni grobovi. Crkva je dugačka 5,90 m, široka 5,70 m, visoka 6 m (unutarnje mjere), dok su zidovi debljine 50 cm. Zbog opasnosti od Turaka na crkvicu se u 16. - 17. st. nadograđuje obrambeno krunište sa 8 zubaca koje je služilo kao izvidnica. Crkvica sv. Nikole je jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture takvog oblika u Dalmaciji, a datira od kraja 11. i početka 12. st.  

Priča je nastala s dr.sc. povijesti Marijom Dejanović, direktoricom Turističke zajednice Nina. A u tom gradiću koji ima svoje mjesto u svemiru za dugih šetnja ne može čovjek zaobići niti legende niti stvarnost.   

Duga povijest, kulturni spomenici i prirodne ljepote, povijesne ličnosti i mistične pojave ishodište su mnogih legendi. Iznikle na vjerovanju, na dokazima ili neobjašnjivim pojavama, temelj su priča, ali i događanja u današnjem vremenu. Gotovo 500 godina obilježava se u Ninu Ukazanje Gospe od Zečeva, s tradicijskim hodočašćem dva puta godišnje. Temeljeno je na crkvenim zapisima iz 16. stoljeća, a povezano je s ukazanjem Blažene Djevice Marije koja se 1516. godine ukazala pastirici Jeleni Grubišić. S tim je događajem povezano nekoliko legendi. Jedna govori o tome da su Turci napali otočić Zečevo, zapalili crkvu i samostan, ubili redovnike, a Gospin kip bacili u more. Kip je „doplivao“ do Nina, a kad je bio na pola uvale, crkvena zvona su se sama oglasila i nisu prestajala zvoniti. Stanovnici su, čuvši zvona, prekinuli poslove u polju te pošli u crkvu u kojoj su zatekli Gospin lik. Druga legenda kaže kako je Gospin kip doplivao do mula u Ninu, koji se danas naziva Gospin mul, a narod ga je prenio u crkvu. Treća je pak legenda povezana uz mjesto gdje se čuva Gospin lik. Narod ga je, kaže predaja, postavio na glavni oltar crkve sv. Anselma da bi ga drugoga jutra pronašli na oltaru u pokrajnjoj kapeli. Vratili su ga na glavni oltar, organizirali stražu da bi ga sljedećega jutra ponovno pronašli na oltaru kapelice. Vjernici su, poštujući ovo novo mjesto, zaključili: Gospa je sama odabrala!  

Pažnju gostiju, baš kao i mještana, privlači i legenda o krunidbenoj crkvi sv. Nikole, jedinom sačuvanom primjerku romaničke arhitekture, koja se nalazi na brežuljku u krunidbenom polju Prahuljama kod Nina. U ovom najromantičnijem ninskom spomeniku okrunilo se u Ninu sedam kraljeva, kaže predaja, i to po uvijek istom scenariju: okrunjeni vladar dojahao bi u pratnji do crkve sv. Nikole, ondje bi se predstavio narodu te u znak svoje kraljevske vlasti mačem bi zasjekao na sve četiri strane svijeta. Ova je romantična crkvica danas, baš kao što i priliči, cilj mnogih mnogo romantičnijih pohoda.  

Zanimljiva je i legenda o postanku imena grada Nina, jednog od najstarijih mediteranskih gradova čak tri tisućljeća duge povijesti.  Pjesnik Petar Zoranić Ninjanin u svojem djelu Planine postanak imena tumači znatno jednostavnije: kaže da je asirski kralj Nino osnovao u Dalmaciji grad i zapovijedio da ga nazovu njegovim imenom.  

Spomenimo na kraju i legendu o biskupu Grguru Ninskom, najpoznatijem od šezdeset ninskih biskupa koji je bio zagovornik i borac za hrvatski jezik, narodno pismo glagoljicu i glagoljaško bogoslužje. Uz njegovo je ime vezano više legendi. Jedna od njih činjenicu da na području od crkve sv. Nikole do mjesta Privlake ne žive zmije otrovnice tumači kletvom nakon što je upravo ondje otrovnica ugrizla konja ninskog biskupa. On je tada prokleo otrovnice i rekao da ubuduće neće tamo živjeti. Ostvarilo se! Druga je legenda vezana uz palac Grgura Ninskog. Dotaknete li ga i u tom trenutku poželite neku želju, ona će se obistiniti. Legenda? Vrijedi se uvjeriti!

Nin ima i svoje mjesto u svemiru. Zahvaljujući dvojici astronoma zvjezdarnice Višnjan u Istri, Damiru Matkoviću, čija je majka iz Nina, i Koradu Korleviću. Asteroid koji su otkrili 14. veljače 1996. god. s rednim brojem 10.175, na njihovu inicijativu sada nosi svemirsko ime «Aenona», ime najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada Nina, što je registrirao Minor Planet. 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.