Novi Zeland uz pjesmu Tarara - Repriza 25.07.2021.

Novi Zeland je zemlja je čudesnih predjela i reljefa. Spoj posebnog zelenila i plavetnila neba. Tako je to radijski zapisano 2013. godine sa zagrebačkim glazbenikom, a sada i Auklandskim, multiinstrumentalistom Goranom Kačurovim, negdašnjim voditeljem zagrebačkih folklornih ansambala i voditeljem orkestra ansambla Lado. Tijekom emisije pjeva Klapa Samoana i Maorska tradicijska skupina The Ihi Conections. Pjesmu koju pjeva Goran Kačurov je prilagođena verzija stare pjesme koju su Dalmatinci pjevali, a koja govori o njihovom novom domu na Novom zelandu. Posljednji je stih "Haere-Mai Tarara". "Tarara" je ime koje su Maori dali Dalmatincima, a znači oni koji brzo govore.

Putujemo Novim Zelandom otočnom državom u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije. Zemlja dugog bijelog oblaka, dugačka je oko 1600 km i do 200 km široka. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Sjeverni i Južni otok razdvaja 23 km širok Cookov prolaz.

Novi Zeland je zemlja je čudesnih predjela i reljefa. Spoj posebnog zelenila i plavetnila neba.

Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“. 

Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Na čelu vlasti nalazi se britanska kraljica, koju na Novom Zelandu zastupa generalni guverner kojega ona imenuje na prijedlog predsjednika novozelandske vlade. Stvarni nositelj izvršne vlasti je vlada, koju vodi predsjednik vlade. Jednodomni Zatupnički dom ima 120 članova, koji se biraju na tri godine na oćim izborima po proporcionalnom sustavu. Sedam zastupničkoh mjesta rezervirano je za Maore. Maorski zastupnici se biraju u pet posebnih izbornih jedinica koje obuhvaćaju cijelu državu, a biraju ih svi registrirani koji su polovično ili potpuno maorskog podrijetla.

Putujemo sa zagrebačkim glazbenikom, a sada i Auklandskim, multiinstrumentalistom Goranom Kačurovim, negdašnjim voditeljem zagrebačkih folklornih ansambala i voditeljem orkestra ansambla Lado.

Dolaskom na Novi Zeland obnavlja rad Folklornog ansambla Kralj Tomislav iz Aucklanda, a surađujući s klapom Samoana promovira hrvtasku kulturnu baštinu – pjesmu i plesove, koji su poznati i našoj javnosti.

Kao zaljubljenik u Maorsko-Hrvatsku povijest, tradiciju i zajedništvo i kulturu – doveo je u našu zemlju, ove godine drugi puta novozelandsku maorsku tradicijsku skupinu Te Ihi Conections iz Wellingtona.

Tijekom emisije pjeva vam je Klapa Samoana i Maorska tradicijska skupina The Ihi Conections. Pjesmu koju pjeva Goran Kačurov je prilagođena verzija stare pjesme koju su Dalmatinci pjevali, a koja govori o njihovom novom domu na Novom zelandu. Posljednji je stih "Haere-Mai Tarara". "Tarara" je ime koje su Maori dali Dalmatincima, a znači oni koji brzo govore.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.