Pula 2. dio - Repriza 26.07.2020.

Razotkrivamo i dalje Pulu. Sedam vlasti, sedam promjena. Najbolje je sjediti u Kandlerovoj, gledati u more i razgovarati o Puli na sve načine. U pričama o Puli posebno je zanimljiva Austrijska Naredba br. 12 i gdje je nestao spomenik vrlo zauzetoj carici Sissi, Elizabeti Austrijskoj, supruzi cara Franje Josipa, koja je 1856. službeno položila kamen-temeljac Arsenala. I još jedna zanimljivost - jeste li znali da je Paula Preradović unuka Petra Preradovića napisala tekst današnje austrijske državne himne u Puli. Ovaj zapis nastao je s autorom knjige Naredba br. 12: Pula u doba Austrije : ljudi i građevine, Elmom Cvekom.

Ta se himna zove “Land der Berge, Land am Strome” (“Zemljo gora, zemljo na rijeci”), a glazba za nju uzeta je iz jedne skladbe pripisane slavnom Wolfgangu Amadeusu Mozartu. Danas je austrijska državna himna zapravo jedna od rijetkih u svijetu čiji je tekst napisala ženska osoba.

Paula von Preradović je za boravka u Puli usporedila je  Istru s dlanom raširenih prstiju pruženom u more. Zahvaljujući prijevodu i osvrtu Tatjane Arambašin Slišković saznajemo da je Paula Preradović o Istri zabilježila: "Bijeli žal ju je obrubljivao, šafran, šumarice, ljubice, klinčići i plamteći crveni makovi prekrivali su svjetlucajući njezine livade, mirta, mastika, smreka i drača rasli su kao tršavo grmlje na njenim padinama, masline, hrast plutnjak, čempresi, borovi bacali su hlad na crvenu zemlju još dok su tuđi narodi na njoj obitavali, od kojih do nas nije doprla nikakva vijest ni ime, ni jedna poblijedjela kost, ni obrađen kamen. Galeb je letio kličući preko nje, sokolovi su krstarili visoko, gušterica se sunčala kao što i danas radi i ne zna ništa o zbivanju i izumiranju tih pradavnih žitelja".

Tko je Tatjana Arambašin? 

( 1922. Pag - 2009. Pula ) Književnica, novinarka, prevoditeljica. Među prvim Istranima, Tatjana Arambašin postaje članicom Društva hrvatskih književnika 1966., a nalazimo je i među osnivačima te zaslužnim članovima njegova Istarskog ogranka. Bila je i članicom Hrvatskoga P.E.N.-a, od 1986., Matice hrvatske te raznih uredništava. Osobito je bila aktivna u redakciji pulskoga časopisa "Istarski mozaik" tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća. Ova vrlo plodna spisateljica od 1964. do 2003. objavila je osam romana, a knjiga ogleda "Koliki su te voljeli, moja Pulo!" njezin je spomenik voljenome gradu. Tijekom književne karijere objavila je na stotine proza i ogleda u mnogim časopisima i novinama.

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013. "Marco Polo". Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET". U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj 1982.g.  u Rimu.