Hrvatski radio

Radio Sljeme

13:30 / 01.11.2020.

Autor: Hrvatski Radio

U carstvu tišine - Mirogoj 01.11.2020.

default error photo

O Mirogoju postoji mnogo priča i zapisa. Ovaj radiozapis nastao je među arkadama nekoliko godina prije potresa, u šetnji jesenskoj, u lutanju između životnog i vječnog spomena i pogleda koji lutaju kroz plamičke svijeća u šarenilu cvijeća i zadivljujućeg bršljena. Nastao je u carstvu tišine koji zbori na svoj način nasuprot gradskoj vrevi.

Mirogoj se smatra jednim od najljepših groblja u Europi. To je i park s umjetničkom galerijom na otvorenom. Zbog velikog broja pokopanih znamenitih osoba Mirogoj se naziva hrvatskim Panteonom. Mirogoj je i spomenik tolerancije jer  groblje je bilo skupno, podijeljeno prema vjeroispovijestima na ravnopravna polja sa zabranom gradnje ograda. A graditelj Bollé je uspio u jednom trenutku svoga vremena nadrasti vrijeme za sva vremena. 

Šezdesetih godina XIX. stoljeća gradska su groblja, prema pisanju tadašnjih novina, bila prenapučena i valjalo je pronaći i osmisliti prostor za novo gradsko groblje. Za usporedbu, u Zagrebu je u to doba (1876. godine) bilo 24.000 stanovnika i deset groblja, dakle, više od 2.000 stanovnika na jedno groblje - današnji Zagreb ima dvadeset i jedno groblje i mnogostruko više stanovnika. S tim u vezi očito je bio i dogovor tadašnje gradske vlasti (gradske općine) koja je još 1872. godine s Nadbiskupijom dogovorila zatvaranje groblja sv. Roka (današnji Rokov perivoj), sv. Tome i sv. Jurja. U istom dogovoru stoji da kapele sv. Roka i sv. Jurja "predaju svoju gotovinu od 17.318 forinta za kupnju novog zemljišta za novo skupno groblje, a za uzvrat se gradska općina obvezuje sagraditi na Mirogoju lijepu grobljansku kapelu". Na taj su se način stekli svi uvjeti za veliku dražbu imanja dr. Ljudevita Gaja zbog uređenja kojeg je dr. Gaj zapao u veliku dugove obnovivši o svome trošku ljetnikovac i sagradivši čak i pristupnu cestu koja vodi na Mirogoj. Iz spomenutih razloga do te je dražbe neminovno trebalo doći nakon Gajeve smrti (u travnju 1872. godine). Već 24. siječnja 1873. godine kupljeno je Gajevo imanje s namjerom preuređenja u centralno zagrebačko groblje. Taj bi se datum mogao smatrati danom osnutka zagrebačkog Mirogoja. Službeno otvorenje groblja bilo je tek 6. studenog 1876. godine.

Prema obećanju, gradska općina nije dirala Gajev perivoj, a na groblju su uza sve puteve zasađeni drvoredi lipa, javora, smreka, divljeg kestena i drugih stabala. Groblje je bilo predano na uporabu 1. studenog 1876. godine. Bilo je razdijeljeno po vjerama i na razrede (prvi, drugi i treći). U međuvremenu je bilo poprilično različitih reakcija koje su se pokazale posve neutemeljenima, jer Mirogoj nije niti neprikladan niti previše udaljen. Dapače, postao je jednim od najljepših groblja u zemlji. Prvog svog stanovnika novootvoreno groblje primilo je 7. studenog 1876. godine. Bio je to gospodin Friedrich Singer, nastavnik tjelovježbe i mačevanja, kojem je grad pripremio veličanstven sprovod.

Osim vrhunske arhitekture i galerije bezbrojnih vrijednih umjetničkih djela i radova Obrtne škole, Mirogoj je i spomenik tolerancije kakvim se može podičiti malo koji grad. Groblje je bilo skupno, podijeljeno prema vjeroispovijestima na ravnopravna polja sa zabranom gradnje ograda. Veličanstveni niz mirogojskih kupola koje se uzdižu nad gradom nosi ravnopravno religijska obilježja: katolički križ, pravoslavni križ, židovsku zvijezdu; a kupole se razlikuju i oblikom – katoličke su polukružne, a pravoslavne blago šiljaste. Bollé je uspio nadrasti sve razlike, vrijeme i stil.

 

 

  

U carstvu tišine - Mirogoj 2020-11-01

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici