Hrvatski radio

Radio Sljeme

13:30 / 11.04.2021.

Autor: Hrvatski Radio

Zagorska Višnjica - tak mala, a tak velika 11.04.2021.

default error photo

Višnjica je mjesto bogate povijesti. Na području Višnjice živjelo se još u doba neolit i eneolita o čemu govore mnogi pronađeni arheološki nalazi. Na području Višnjice, visoko na brdu Plat, iznad doline Velike Sutinske nalazi se Mačkova špilja koja je bila sklonište i stanište čovjeka od paleolitike pa sve do srednjeg vijeka.

Prvi zapis u kojem se spominje ime Višnjica nalazi se u povelji iz 1417. godine. Ali to selo tj. dio grada Lepoglave mnogo je starije... Danas je Višnjica dio Lepoglave. Za Vuzem sačuvali su tradicijski visoki kolač - bider uz pisanice, a svi zapjevaju, čak i svoju himnu!

Područje Višnjice prostire se na 18 i pol četvorna kilometra u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u Varaždinskoj županiji, iza Ravne gore sve do Hrvatsko-slovenske granice. Cijelo je područje brdovito, s juga zatvoreno Ravnom gorom, a sa sjevera brdovitim predjelima Haloza.
Višnjica je mjesto bogate povijesti. Na području Višnjice živjelo se još u doba neolit i eneolita o čemu govore mnogi pronađeni arheološki nalazi. Na području Višnjice, visoko na brdu Plat, iznad doline Velike Sutinske nalazi se Mačkova špilja koja je bila sklonište i stanište čovjeka od paleolitike pa sve do srednjeg vijeka.Nalazi grubog, jednostavno ukrašenog keramičkog posuđa i fragmenti fine keramike dekorirane licen-ukrasom te tehnikom brazdastog urezivanja u maniri Retz-Gajary kulture daju sliku materijalne kulture bakrenog i ranog brončanog doba.Zbog velikog broja nalaza koji spadaju u Retz-Gajary kulturu i zbog svojeg specifikuma ta kultura dobiva svoj tip i naziva se Retz-Gajary kultura tip Višnjica. Tako je ime Višnjice ušlo u europsku arheološku znanost obilježavajući materijalnu kulturu staru oko 5 000 godina. Nalazi s područja Višnjice čuvaju se u Gradskom muzeju Varaždina i Arheološkom muzeju Zagreba.

No, prvi se put Višnjica spominje u 13 stoljeću. Nakon toga često se u povijesnim zapisima, posebice onima obitelji Drašković, može pronaći ime Višnjice.
A danas je to administrativni dio grada Lepoglave.
11.listopada 1244. godine kralj Bela IV. (1235-1270) darovnicom daruje Lobor, Veliku, Klenovnik i Zlogonje varaždinskom županu Mihajlu za uspješnu obranu područja oko Varaždina i Ptuja od provale Tatara. Te posjede je kralj Bela IV. oduzeo velikašu Pučini, jer je ovaj za provale Tatara 1242. godine ubio Okića, sina poznatog i moćnog Okića bana.
Prvi zapis u kojem se spominje upravo ime Višnjica nalazi se u povelji iz 1417. godine. U toj povelji navode se sela koja pripadaju području Trakošćana. U njoj se navode između ostalih Donja i Gornja Višnjica.
1483. godine Višnjica se spominje u zapisu koji govori o podmirivanju desetine Zagrebačkom kaptolu. U tom zapisu stoji "Emerik, svećenik u Višnjici".

Relativno rano, za tako malo mjesto, utemeljena je u Višnjici 1839. godine Niža pučka škola troškom Župne općine Višnjica. Gradu za školsku zgradu poklonio je trakošćanski grof Juraj Drašković koji je obavljao patronatsku čast nad školom. Od početka rada pa do 1875. godine školom su upravljale crkvene vlasti, a tada je donesen prvi zakon po kojem škole postaju svjetovne. Prvi je učitelj bio Ferdinand Šic koji je ujedno obavljao i orguljašku službu u crkvi. Zanimljiv detalj vezan je uz polaganje učeničkog završnog ispita u Višnjici. Naime, 23. ožujka 1892. godine član komisije bio je Josip Torbar, tadašnji predsjednik JAZU.
U radu škole učiteljima mnogo pomaže i školski odbor koji je osnovan još 1850. godine.
Posebno je u tom mjestu lijepa crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije,građena u etapama od 1640. do 1738. godine.
Unutrašnjost je oslikana freskama poznatog baroknog freskoslikara i pavlina Ivana Rangera te članova pavlinske slikarske radionice koji su djelovali u pavlinskom samostanu u obližnjoj Lepoglavi, a koji su do ukinuća reda crkvu održavali. Među freskama se ističe Pieta. Moj suputnik koji isto pjeva je Zvonko Franc, teolog i glavni urednik internetskog portala Kustodija.com 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

ZAGORSKA VIŠNJICA - TAK MALA, A TAK VELIKA 2021-04-11

Emisija

Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Poslušajte u Slušaonici