160 godina školstva na Šolti

160 godina školstva na Šolti

Osnovna škola Grohote, u ovoj školskoj godini, slavi 160. godina organiziranog školstva na Otoku Šolti te priprema svečanost koja će se održati 15. svibnja 2015.g., na Dan škole.

Osnovna škola Grohote živi i radi u maloj, zatvorenoj otočnoj sredini, jedina je odgojno-obrazovna ustanova na otoku Šolti, radi samo u jutarnjoj smjeni. Današnja školska zgrada građena je 1963. godine te svojom funkcionalnošću i opremom nije udovoljavala svim potrebama učenika i djelatnika, zbog čega je u kolovozu 2014. godine završena izgradnja školske sportske dvorane i aneksa školske zgrade kao i potpuno obnovljena stara zgradasa standardima energetske učinkovitosti. Zgrada je prilagođena za pristup invalidnim osobama.

 

Povijesni pregled razvoja školstva na otoku Šolti:

 

Prva pučka škola na Šolti otvorena je u Grohotama 1854. godine. Školu financira Općina s 269,50 forinti godišnje. Prvi je učitelj bio Zane Vitturi, a školske godine 1864./65. pohađa je 56 učenika.

U drugoj polovici 19.st. otvorene su pomoćne škole, najprije u Gornjem Selu koju financira država sa 100 forinti godišnje, a zatim 1879. u Maslinici i Donjem Selu u kojem djeluje i dopunska poljoprivredna škola (Scuola agraria di completamento).

U početku su sve škole radile u bratskim kućama te su ih vodili svećenici, a pohađala samo muška djeca bogatijih roditelja.

Godine 1890. škola u Maslinici je privremeno, zbog smrti učiteljice zatvorena, a zalaganjem župnika Ante Pirka, ubrzo ponovno otvorena. Već 1892. uvedeno je obvezno pohađanje četiri razreda pučke i dva razreda nedjeljne škole za starije učenike te je otvorena i dvorazredna mješovita škola u Grohotama. Iste godine u Grohotama se nastava održava u privatnoj kući braće Marka i Stipe Bezić zvanih Patalole, koju pohađaju i djeca iz Srednjeg Sela.

Krajem 19. st. u Donjem Selu škola iz bratske kuće prelazi u kuću Kalebić a pohađaju je i djeca iz Maslinice te privremeno, do preuređenja Lukanove kuće, i djeca iz Srednjeg Sela.

Godine 1907. Općina je uredila prvu školsku zgradu u kući Mladinovih u Grohotama. Škola je imala 80 učenika i dva učitelja.

Ubrzo nakon škole u Grohotama sagrađena je i prva namjenska školska zgrada u Gornjem Selu. Tu školu pohađaju i djeca iz Stomorske.

Tijekom tridesetih godina 20.st. sva su sela, osim Stomorske i Maslinice, dobila nove školske zgrade koje podižu mještani uz pomoć iseljenika iz Amerike. Tako je 1928. godine novu školsku zgradu dobilo Donje Selo, a već 1929. i Srednje Selo. U Maslinici je tek 1925. godine nastava iz bratske kuće premještena u kuću F. Jurića, a školska je zgrada izgrađena 1935. Jedino je u Stomorskoj škola i dalje smještena u kući bratovštine.

Od 1922. godine škole u Grohotama, Maslinici i Gornjem Selu prerasle su u šestogodišnje, dok su u ostalim selima bile četverogodišnje. Tijekom 20-tih godina 20. st. u školama na Šolti uglavnom rade šoltanski učitelji - u Grohotama Anton Mladinov pok. Luke, a od 1918. njegov sin Slavko. U Donjem Selu i za Srednje Selo radio je Julio Derossi iz Srednjeg Sela, a u Stomorskoj Vjera Jakovčević.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata pučke škole na Šolti prestale su s radom. Talijanski su fašisti smijenili hrvatske učitelje pa su roditelji prestali slati djecu u školu. Dolaskom njemačkih okupacijskih snaga Otok je tijekom 1944. godine više od 6 mjeseci potpuno evakuiran, a u bombardiranju školske zgrade oštećene.

Prva poslijeratna školska godina bila je završena za četiri mjeseca, od 10. travnja do 1. kolovoza 1945. Nastava se u Grohotama ponovno odvijala u kući Ivana Bezića Patalole. Pohađala su je djeca iz Grohota i Donjeg Sela, a prva učiteljica bila je Anka Medini. Školske su prostorije bile pretijesne (samo jedna veća soba) za preveliki broj djece (110) - piše u Ljetopisu.

Ubrzo se u Grohotama otvara Sedmoljetka (niža gimnazija ili niža srednja škola) koja s radom započinje 16. studenog 1946. godine. Tako su školske godine 1946/47. učenici iz Grohota, Srednjeg Sela i Donjeg Sela upisali 5. (peti) razred (I. razred gimnazije).

Školske godine 1947/48. otvoren je i 6. (šesti) razred (II. razred gimnazije). Odaziv učenika iz sela Grohote, Srednje Selo i Donje Sela bio je 100% dok su iz ostalih, udaljenih sela došla samo 3 učenika. Ostali učenici nisu došli radi teških ekonomskih prilika.

Prva generacija iz Sedmoljetke u Grohotama, nakon polaganje male mature (niži tečajni ispit) nastavila je srednje obrazovanje izvan Otoka 1949/50.

Školske godine 1953/54. otvoren je i 8. (osmi) razred te se zbog nedostatka prostora, nastava za učenike 5. (petog) razreda organizira u popodnevnoj smjeni. Uređuje se prostorija koja će služiti kao čitaonica te prostor za priredbe, dok će već u listopadu 1957. proraditi i školska kuhinja.

Djelovanjem Narodnog sveučilišta, školske godine 1959/60. otvorena je i večernja škola sa skraćenim programom za 7. i 8. razred. Školovanje su nastavili učenici koji su prije rata završili šestogodišnju školu te je njih 20-ak dobilo svjedodžbu o završenoj osnovnoj školi. Za žensku omladinu organizirano je niz tečajeva kao što su krojački i domaćinski.

Godine 1961. škola u Grohotama je postala centralnom školom na Otoku te je ukinuta četverogodišnja škola u Srednjem Selu, ali i viši razred u područnoj školi u Maslinici te u Gornjem Selu. 1963. (11. studenog) škola u Grohotama seli u novu zgradu, a za učenike iz ostalih sela organiziran je prijevoz.

Školske godine 1966/67. centralna škola u Grohotama dobiva ime - Ante Vidan, Grohote. Pohađa je 6 viših i 2 odjela nižih razreda. U Donjem Selu, Gornjem Selu i Stomorskoj još uvijek se odvija nastava za 4. odjela nižih razreda.

Prema planu mreže osnovnih škola na terenu Općine Split od školske godine 1970/71. područna odjeljenja Gornje Selo, Donje Selo i Maslinica spojena su u centralnu školu u Grohotama. Cilj ovog spajanja je ukidanje kombiniranih odjeljenja i stvaranje čistih odjeljenja s ciljem unapređenja nastave. Zbog nemogućnosti prijevoza učenika, škola u Stomorskoj djelovat će još tu školsku godinu. Prelaskom u novu zgradu za učenike-putnike do četvrtog razreda organiziran je produženi boravak, tzv. prihvat.

Od samog početka rada škola na Šolti uvijek se iznova pojavljivao problem nedostatka učitelja i problem prostora. Još davnih sedamdesetih planirana je izgradnja sportske dvorane, ali se u nedostatku sredstava od toga moralo odustati. Međutim u više je navrata renovirana školska zgrada i uređivane učionice da bi krajem osamdesetih bile prilagođene kabinetskoj nastavi.

Za školsku godinu 1991/92. u Spomenici je zabilježeno: Školska godina započela je ratnim opasnostima i napadom JNA na Republiku Hrvatsku. Škola je promijenila ime u OŠ Grohote, Grohote te je u ovoj ratnoj godini imala nekoliko humanitarnih akcija kao i prihvat za učenike prognanike iz BiH - 63 učenika.

Kontinuitet svog dugog postojanja Škola je u novije doba obilježila kroz dvije obljetnice. Tako je, cijela 1994/95. školska godina, kroz niz manifestacija, prošla u znaku Proslave 140. obljetnice prosvjetiteljstva i pučkog školstva na otoku. Otkrivena je spomen ploča svim šoltanskim učiteljima, dar bivšeg učenika, akademskog kipara Pere Jakšića te je otvorena izložba materijalnih dokaza o postojanju šoltanskih škola u Etnografskom muzeju u Splitu (23.-30. travnja 1995). Šolta je tada predstavljena i kroz četiri šoltanska plesa koju su otplesali učenici Škole u stiliziranim nošnjama na splitskoj Pjaci.

Školske godine 2004/05. s bogatim kulturno-umjetničkim programom obilježena je i 150-ta obljetnica školstva na Šolti. Tada je sakupljena vrijedna zbirka fotografija iz školskog života od ranih 50-tih godina 20.st., kao dio prikaza duge tradicije školstva na Otoku.

Poseban poticaj za svoj rad dobili su učenici Škole osnivanjem Zaklade Gordana Cecić-Wester, zakladnim ugovorom (24. travnja 1995.) između Ede S. Cecića i Vlaste Cecić, tadašnje ravnateljice Škole.

Zakladom upravlja (poslije prvog upravitelja, pok. Vlaste Cecić) upravitelj Igor Cecić. U slučaju smrti ili fizičke nemogućnosti, za upravitelja Zaklade opunomoćuje se druga osoba iz obitelji Cecić Bile. Temeljna svrha Zaklade je motiviranje odličnih učenika i njihovo nagrađivanje na kraju školske godine. Pravo na novčanu nagradu ima svaki učenik koji je završio školsku godinu s odličnim uspjehom s prosjekom 5,00. Dodjeljivanje nagrada obavlja upravitelj Zaklade ili ravnatelj OŠ Grohote na prigodnoj školskoj svečanosti, javno, kako bi se stimulirali i ostali učenici. Na proslavi 160 godina školstva, 15. svibnja 2015. dodijelit ćemo nagrade učenicima koji su ostvarili to pravo u školskoj godini 2013.-14. a nisu dodijeljene zbog radova na školskoj zgradi i izgradnji sportske dvorane.

Cjelokupna nastava je stručno zastupljena još od 2000. godine, a njezina kvaliteta osigurana permanentnim usavršavanjima učitelja te suvremenom opremom i nastavnim pomagalima. Dobra opremljenost informacijsko-komunikacijskom tehnologijom te pristupom na internet u informatičkoj učionici, školskoj knjižnici, svim učionicama te u zbornici i uredima pruža mogućnosti primjene novih alata, metoda i strategija rada te usklađivanje sa zahtjevima digitalnog doba 21. stoljeća.

U skladu s vremenom mijenja se i oblik predstavljanja školskih aktivnosti i postignuća. Tiskani školski list Šoltanski glasnik mladih čiji prvi broj izlazi 1993., od 2011. godine zamijenio je elektronički oblik kroz web stranicu Škole. Na taj način je široj javnosti dostupno praćenjeniza izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te školskih projekata kroz koje, uz redovnu i izbornu nastavu, učenici za svoje uspjehe ostvaruju priznanja i nagrade.

Jedan od najvećih školskih uspjeha, svakako je uključivanje u UNICEF-ov projekt Stop nasilju među djecom te nakon završetka zahtjevnog programa na stvaranju sigurnijeg okruženja za školsku djecu, dobivanje i priznanja – Škola bez nasilja (2004). Od 2008. Škola se uključuje i u drugi UNICEF-ov projekt, Škole za Afriku s ciljem prikupljanja sredstava za djecu Ruande i Etiopije koja žive u osobito teškim životnim uvjetima. Kroz različite aktivnosti u školi i izvan nje učenici sa svojim učiteljima i roditeljima svake godine prikupe znatna sredstva za izgradnju i obnovu škola i sanitarnih prostorija, za osiguranje opskrbe pitkom vodom te nabavu školskih knjiga.

Najčešći oblik dobivanja priznanja za učenička postignuća su i danas, kao i nekad natjecanja iz različitih predmetnih područja. Davne 1950-te godine u mjesecu lipnju provedeno je prvo natjecanje u učenju koje je najavljeno Sedmoljetci Pučišća. Učenici sudjeluju i u raznim sportskim natjecanjima kao što je Cross country utrka na 300m. Natjecanja i razmjena znanja sa školama na Braču godinama će očuvati svoj kontinuitet: 25 svibnja 1972. nastavnici i učenici bili su gosti škole u Milnoj na Braču s kojima naša škola održava prijateljske veze i izmjenjuje posjete. U Milnoj su se učenici natjecali sa svojim vršnjacima iz Brača, a nastavnici su razmijenili korisna iskustava. Dugogodišnje prijateljske veze OŠ Grohote uspostavila je i s osnovnom školom iz Muća (21. svibnja) 1983. u cilju međusobnog druženja, prijateljstva i upoznavanja, a suradnja je trajala sve do 1991. godine.

Ljetopis bilježi i prvo veliko postignuće u literarnom natjecanju kada je učenica 8. (osmog) razreda Ljubica Koludrović dobila jednu od republičkih nagrada zbog koje je osobno putovala u Zagreb (18-22. prosinca) 1971., dok je na 22. saboru čakavskog pjesništva u Žminju (30. lipnja 1990.) učenica Tereza Buktenica proglašena laureatom čakavskog pjesništva.

Značajne uspjehe postigla je recitatorska grupa koja je nakon Općinskog natjecanja u Splitu sa svojim članom Franom Garbin stekla pravo sudjelovanja na Državnoj smotri u Puli u svibnju 1985., a već 1986. godine s učenicima Franom Garbin, Sandrom Civadelić, Sandrom Bezić i Marinom Ozretić odlazi na Državnu smotru u Varaždin. Članovi recitatorsko-literarne grupe sudjelovali su i na 1. Marulićevim danima nastupom u HNK Split (1992).

Potvrdu svojih uspjeha Škola će dobiti posjetom pjesnikinje Vesne Parun, 6. studenog 1988. koja ovom prigodom poklanja svoju prvu zbirku poezije Crna maslina. Svoja donacijska nastojanja obnavlja 2010. godine, poklanjajući u vlastitoj nakladi objavljen igrokaz Rododo i Rodada, u kojem zapisuje posvetu.

Godine 1974. Škola se uključuje u Općinska natjecanja iz matematike, fizike i zdravstvenog odgoja te dobiva priznanja. Kao rezultat iznimnog rada na području prirodne grupe predmeta slijedi i priznanje kroz sudjelovanje na Smotri Znanost mladima (1993) iz predmeta – matematika, kemija i fizika. Među novijim postignućima izdvaja se nagrada za Najbolju školsku grupu na Državnoj smotri Astro-fizike u Zagrebu (2008.), u projektu Nebo na poklon koju su dobili učenici 7. i 8. razreda Sara Alajbeg, Marija Buktenica, Dino Cecić, Tonći Cecić, Ivana Čudina, Tonći Kalebić i Rino Vidan te se u školu vratili s glavnom nagradom - teleskopom.

Na međunarodnoj likovnoj smotri u Portugalu (2006) u Evori i Vouzeli pod nazivom 7 encontro international de arte jovem, srebrnu medalju osvojio je Luka Burica, a priznanje(honoureable mention) je dobila Ivana Sule.

Veliko priznanje dobiva i Učenička zadruga Buharica, zadruga u Podgori (2010). UZ Buharica, svojim eko proizvodima od autohtonog bilja, a prema starim šoltanskim receptima te različitim predmetima i slikama s motivima šoltanske kulturne i prirodne baštine stalno je prisutna na sajmovima šoltanskih proizvođača izvornih otočnih proizvoda na Otoku i izvan njega. Jednako tako ostvaruje i izuzetnu suradnju s udrugom Šoltanski trudi te dobiva priznanje Općine Šolta (2011).

Od samih početaka postojanja hrvatske školske smotre literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva - LiDraNo (u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje, 1991.) učenici OŠ Grohote uključeni su kao literarni i dramski stvaraoci. Kvaliteta literarnih radova našla je i potvrdu u pravu na predstavljanje uratka učenika Tonća Elezovića Rugali su mi se na Državnoj smotri 2011. te uratka učenice Klara Elezović Nisu nas podržali 2012. godine u Šibeniku.

Duga je tradicija sudjelovanja učenika i u otočnom kulturnom i javnom životu kao i suradnja Škole s lokalnom zajednicom čiji su počeci zabilježeni još davne 1950/51. školske godine Nadalje, škola će (1953/54.) organizirati književne večeri, gledanje lutkarske predstave te posjet izložbi šoltanskog slikara Eugena Buktenice (1959). Učenici su i glavni nositelji akcija uređenja i čišćenja Sela i okoliša Škole.

Godine 1951/52. iz škole će poteći inicijativa za sređivanje i korištenje seoske knjižnice i poticanje učenika na korištenje tek otvorene seoske čitaonice te čitaonice u Srednjem Selu (1953). Suradnja školske i seoske knjižnice kao važan čimbenik poticanja djece na čitanje ponovno je našla svoje mjesto u Ljetopisu za školsku godinu 1977/71.

Danas, upravo u prostoru koji otvara suradnja školske i GKMM Knjižnice Grohote u cijelosti je omogućeno zajedničko funkcioniranje odgojno-obrazovnog i knjižnično-informacijskog sustava. Suradnja se ostvaruje, prije svega u razvijanju čitalačke kulture te navika služenja knjižnicom u nastavnom procesu i izvan njega i to kroz različite oblike aktivnosti. Među njima se ističenacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige (15. listopada - 15. studenog) u okviru koje Knjižnica Grohote animira školsku djecu kroz literarne i likovne natječaje, izložbe i promocije te predstavljanje velikih imena šoltanske i hrvatske književnosti.

Čvrsta sprega između OŠ Grohote i lokalne zajednice očituje se kroz uključenost učenika u Društva na Šolti. Prvi pisani trag o članstvu i uspjesima školske djece u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Šolta potječe iz 1983. godine: 12. rujna na otvaranju nove školske godine priređena je mala svečanost. Delegacija DVD Šolta predala je pionirskoj ekipi medalje za osvojeno I. mjesto na otvorenom Općinskom prvenstvu u Splitu u lipnju mjesecu kao i diplome ženskoj i muškoj ekipi. Te iste godine zabilježena je i vatrogasna vježba evakuacije i spašavanja iz zapaljene škole u suradnji s DVD-om Šolta. U okviru školskog preventivnog programa, takve se vježbe i dalje provode svake školske godine, a učenici su aktivni članovi vatrogasnog društva te dobitnici mnogih medalja i nagrada s raznih natjecanja.

Suradnja sa ŠGZ Olinta prati se od 1953. i to kroz uključenost učitelja kao aktivnih članova tadašnjeg KUD-a Olinta. U Ljetopisu je zabilježen i nastup mjesne glazbe na Festivalu limene glazbe na Peristilu u Splitu (1959). Prva bilješka o sudjelovanju učenika u KUD-u Olinta, sekcija limena glazba javlja se 1975/76. školske godine što navodi na zaključak da je njihovo članstvo i aktivnost započela znatno ranije, a očuvala se do danas. Tradicija sudjelovanja školske djece u kulturno-umjetničkom životu na Otoku nastavit će se i kroz Kulturno umjetničko društvo Šolta koje je sa svojim radom započelo 1994. kroz Dječji zbor Čuvite.

Vrhunac aktivnosti kojom Škola uključuje Šoltu u široku kulturnu djelatnost te je predstavlja daleko izvan okvira lokalne zajednice su projekti koji njeguju zavičaj i zavičajni izričaj - Ča- more- judi i Dječji Pričigin

Svake godine u mjesecu travnju u sklopu Marulićevih dana, a s ciljem očuvanja čakavskog narječjasvoje radove predstavlja deset najuspješnijih mladih stvaraoca. Tri najuspješnija pjesnička ostvarenja dobivaju nagrade.

Smotra započinje u Nečujmu u spomen Marku Maruliću koji je upravo u tom mjestu na Šolti boravio kod svog prijatelja i kuma splitskog kanonika Dujma Balistrilića (1509-1511). Održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva kulture, a ostvaruje kroz uspješnu suradnju OŠ Grohote s HNK Split, TZ Split, GKMM Knjižnicom Grohote i Općinom Šolta. Svi radovi pristigli na natječaj objavljuju se u zborniku čakavske poezije učenika Splitsko-dalmatinske županije pod istoimenim nazivom Ča-more-judi.U istom zborniku se od 2010. objavljuju i kratke priče nastale u sklopu dječjeg programa u okviru Festivala pričanja priča Pričigin pod nazivom Dječji Pričigin kojega također organizira i provodi OŠ Grohote.

Godine 2001. nastaje himna pjesničke smotre Ča na tekst šoltanske pjesnikinje Nataše Blagaić i glazbu profesorice Maje Blagaić, učiteljice glazbene kulture u OŠ Grohote.

U suradnji s Dramskom grupom Knjižnice Grohote nizom godina prikazivani su igrokazi šoltanskih autora Dinka Sule i Držislava Mladinova, kao i dramski tekst Vedrana Matošića. Značajna je i svakako zapažena predstava Matošićeva Marula kojom OŠ Grohote gostuje na međunarodnoj manifestaciji Povratak u doba Marka Pola u Korčuli 2004. godine. Ista je izvedena 2006. godine u Gornjem Selu, u okviru Šoltanskogkulturnog ljeta, programa u organizaciji Općine Šolta.

OŠ Grohote odgojno-obrazovnom procesu težište postavlja na učenika, na njegov razvoj i postignuća, individualne mogućnosti i potencijale, vještine i kompetencije. Prisutna je u svim vidovima društvenog života i razvoja u okolnostima 21. stoljeća unutar kojih se i sama kontinuirano razvija.

 

Komentari