Pod Marjanom prije 80 godina (4.)

Pod Marjanom prije 80 godina (4.)

Četvrti nastavak feljtona za naš portal, dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom, iz pera profesora Frane Barasa o gradu Splitu 1941. godine...

Kraljev proglas na Pjaci

         Posljednjih tridesetak mirnodopskih dana u Splitu se - unatoč sve većoj oskudici i prijetećoj ratnoj opasnosti - nastavio odvijati intezivan kulturno-umjetnički život. U HNK-u su izvedene tri veoma uspjele premijere. Prave ovacije doživjeli su spektakularno postavljeni Zajčev Nikola Šubić Zrinski s mladim sugrađaninom, baritonom Antom Marušićem u naslovnoj ulozi, Miletićev Tomislav u obradi i režiji Marka   Foteza i scenografiji Vjekoslava Paraća, te Prvo samostalno veče baletnog ansambla u koreografiji Ane Roje i Oskara Harmoša, a pod vodstvom Mo Iva Kirigina. Gostovala je i Hrvatska filharmonija pod palicom Mo Oskara  Jozefovića te Drama zagrebačkog HNK-a s Hamletom (Zvonimir Rogoz u naslovnoj ulozi).

        Prvorazredni umjetnički doživljaj predstavljala je raskošna izložba Emanuela Vidovića Interieuri splitske i trogirske katedrale (6. III. - 2. IV.) u Salonu Galić, otvorena - inter gladios et iras - kako u uvodnoj riječi napomene dr. Ivan Delalle. Izložbu 140 karikatura Splićana i društvenih skupina mladog slikara Uroša Marovića otvorenu 3. IV. također u Salonu Galić, prekinut će ratni dani.

        Održan je (25. III.) i veliki prosvjetni sabor Seljačke Sloge na kojem su sudjelovali brojni predstavnici seljaka i prosvjetnih radnika iz srednje i južne Dalmacije. U Pučkom sveučilištu predavali su: dr. Branko Storov: “Poezija i život”, Ivo Lupis Vukić: “Lice i naličje Amerike”, dr. Josip Badalić: “Dojmovi s puta po Americi" (s dijapozitivima). U kinima (Central, Eden, Karaman, Tesla) prikazuju se filmovi: Djeca van zakonaBijeli šeik, Crvena Karmen i Djevojče iz Meksika, te Andy Hardy hoće da se ženi, film koji je Mickeya Roneya učinio super-starom.

        Zanimljivo je da su u nedjelju, 23. ožujka Splićani u velikom broju pohrlili na izlete. Najviše ih je otišlo brodicama do Gospe od Prizidnice ili parobrodom u Slatine da bi se sunčali i ribu lovili. "Kad bajame cvjetaju, na Čiovu je upravo divno!" - zabilježio je kroničar…

         Onda, rano ujutro 27. ožujka 1941. u izlogu trafike-knjižare ruskog emigranta Petrikova na Pjaci, osvane proglas kralja Petra II. (Napominjem da je trafikant Petrikov bio djed poznatog hrvatskog novinara  Denisa Kuljiša (1951.-2019.). Posebno jutarnje izdanje gradskog dnevnika Novo Doba je razgrabljeno. Na naslovnoj stranici velikim slovima bio je otisnut isti proglas i objavljena uvećana fotografija mladolikog kralja. Tako su Splićani saznali da su namjesnici podnijeli ostavke, da je osamnastogodišnji kralj (zvali su ga Perica / Petrica!) preuzeo vlast, da mu se vojska i mornarica stavila na raspolaganje te da je mandat za sastav vlade povjerio armijskom generalu Simoviću...

        Odmah su istaknute zastave na Marjanu, novoj Banovini, na državnim i općinskim zgradama, ali i na nekim trgovinama i privatnim kućama. Poslije podne oko 18 sati iz vojarne Gripe silaze postrojbe garnizona s mornaričkom glazbom na čelu. Predvodi ih komandant bataljuna pješ. major Milorad Mladenović s oficirima na konjima. Svi u punoj ratnoj opremi. Građani su promatrali mimohod, čuli su se poklici kralju i vojsci. Pojedine  žene i djevojke bacale su cvijeće. Na Rivi su se neki građani čak i bratimili s vojnicima. (Partizanski kroničar Drago Gizdić u knjizi Dalmacija 1941. tvrdi da su to bili komunisti!)

      Navečer je priređena bakljada. S Gripa se ponovo oko 20 sati spušta četa pješadije, obilazi gradom te preko Rive stiže na Pjacu. Glazba svira vesele narodne i vojničke koračnice. Nakon što je odsvirala povečerje, vojnici se paradnim korakom vraćaju u tvrđavu. 

      Protokolarna blagodarenja u kraljevu čast održana su u nedjelju 30. III. u katedrali sv. Duje, zatim u pravoslavnoj crkvi te u bogomoljama židovskoj i starokatoličkoj.   

      Udruženje Bračana održalo je 31. III. glavnu godišnju skupštinu. Sutradan je svečano otvorena nova filijala Poštanske štedionice na Marjanskoj obali, nasuprot hotela Ambasador. Socijalno najbijednijima: školskoj kuhinji, dječjim obdaništima, humanitarnim društvima i pojedincima Banska ispostava udijelila je novčanu pomoć od 316.588 dinara. Učestale su krađe prehrambenih artikala i tekstila. Uvelike se nude na prodaju kuće i prazni stanovi. Kruh postaje sve tvrđi.

      Autobusni promet na liniji Split - Trogir reduciran je zbog oskudice benzina. U jeku je mobilizacija vojnih obveznika. Pripadnici 'pomoćne vojske' godišta 1921., '22., '23. moraju se odmah javiti na dužnost zapovjedništvu Vatrogasne čete. Direkcija Jadranske plovidbe te društva Oceania i Babarović preselili su sa Sušaka u Split. Lokalni parobrodi isplovljavaju samo u 13 sati, a linija za Sušak, zbog opasnosti od podmorskih mina, plovi samo danju.

        Od svih splitskih konzularnih predstavnika tih je dana najviše posla imao talijanski generalni konzul Luigi  Arduini: morao je organizirati odlazak talijanskih državljana (njih 1103) s čitavog teritorija Banske ispostave. Među njima bilo je i potomaka splitskih autonomaša iz Velog Varoša koji nisu znali ni riječi talijanski! Manje grupe napustile su Split vlakom 31. III. i 1. IV. via Oštarije za Sušak. Glavnina je otplovila 2. IV. velikim motornim brodovima Pietro Foscari i Filippo Grimani. Rastanci su bili ganutljivi. Tih je dana na brzinu sklopljeno   više mješovitih brakova. Odlazak se odvijao "u savršenom redu bez upadica i incidenata, mirno i s puno građanske discipline". Brodovi su napustili luku u 23 sata, da bi na sidrištu pred lukom pričekali do 5 sati ujutro. Tada su zaobilazno, oko istočnog rta Brača, krenuli put Italije. Međutim, talijanske radio stanice (iz propagandnih razloga!) javljale su da su talijanski državljani vrijeđani i maltretirani! Međutim to je osobno demantirao konzul Arduini posjetivši u pratnji vicekonzula De Cadrone povjerenika Banske ispostave Mihovila  Vukovića. On je zahvalio vlastima i građanima na susretljivosti i doličnom rastanku te izjavio da je posredstvom talijanskog veleposlanika u Beogradu opovrgnuo lažne radio vijesti. Njegova izjava dobila je veliki publicitet u jugoslavenskom tisku. Kroničar Novog doba komentira: "Jučerašnji dan dokazao je najbolje kako na bazi izmjeničnog poštivanja državnog integriteta časti i nacionalnih osjećaja mogu da vladaju dobri  odnosi između pripadnika dva naroda koje je sudbina povezala vrlo bliskim susjedstvom na Jadranskom  moru."

Frano Baras

Komentari