Splitska luka prije 125 godina

Splitska luka prije 125 godina

Splitska luka 1882. godine

1889. godine Split je imao čak 16 parabrodskih linija!

U splitskoj luci prije 125 godina

Godine 1889. (samo stotinu godina poslije pada Bastille!) Split je brojio 15.500 stanovnika. Općina se nalazila  već sedmu godinu u rukama hrvatskih narodnjaka, ali se još uvijek nije bila oporavila od dugova i financijskih tereta koje joj je nanijela kampanilistička i hazarderska uprava bivšeg načelnika Bajamontija. Grad je završavao s posljednjim težačkim kućicama Veloga Varoša, Dobroga, Manuša i Lučca. U dnu školjke luke, koju već zatvara lukobran, naziru se zidine Lazareta, visoki zvonik Sv. Petra, slikovito pročelje Dioklecijanove palače te skladni niz kamenitih trokatnica. Lijepi, ali dotrajali romanički zvonik Sv. Duje već petu godinu skriva divovska skela natkrita prostranim krovom (tako će ostati punih 26 godina!). U starom dijelu luke podno Dioklecijanove palače stacioniraju puljiški trabakuli, zapravo prodavaonice voća, sočivica, keramike te po koji čozotski ribarski bragoc. Na malom Mletačkom gatu postavljena su dva kandelabra s lučkim svjetlima. Zgrada Lučke kapetanije još nije sagrađena. Na istoku je blatnjava Nova obala nastala nasipanjem zemlje iz željezničkog usjeka. Na prostoru Zlodrine poljane podignuta je prva željeznička postaja, a pred njom, bliže k moru, prizemnica “Kavane u luci” s velikom ostakljenom verandom. U samom kutu, podno poluotočića Bačvice, niknula je prva velika stambena zgrada obitelji Katalinić s prostranim vinarskim podrumom.

Otkako je dovršen lukobran, promet u luci raste iz dana u dan. Dok manji brodovi (bracere, bragoci, gaete, golete, leuti, logeri, peligi) pristaju uz obalu, oni veći (brikovi, barkovi, brigantini, nave, škuneri te drveni i željezni parobrodi na vijak ili kotače) ostaju razasuti na sidrištima. Kamenih gatova na istočnoj obali još nema. Postoji samo manji drveni pristan. U luci je i osam velikih plutača za privez. Dnevno se tu zatekne do dvadesetak velikih brodova što otežava manevriranje, pa često dolazi do manjih oštećenja. Naročito je opasno kad zapuše “donji vitar”. Najviše se rukuje s vinskim bačvama. Split dotiče čak šesnaest parobrodarskih pruga!

Devet ih je Lloydovih: Dalmacija – Albanija – Krf; Dalmacija – Albanija – Preveza; brze: Trst – Kotor i Rijeka – Kotor; trgovačke: Rijeka – Kotor – Trst – Split – Metković; Rijeka – Split – Metković; Split – Metković; Split -– Brač - Jelsa.

Četiri tvrtke Rismondo: Trst - Split – Metković; Split - Metković i Split - Brač - Jelsa (dva puta tjedno).

Po jedna tvrtke Švrljuga: Rijeka – Split – Metković – Gruž; tvrtke Chiarini: Trst – Split – Metković; Dubrovačkog konzorcija: Trst – Split – Dubrovnik – Bari. U osnutku je i nova viška tvrtka koja će povezivati Split sa srednjodalmatinskim otocima.

Osim toga u talijanskom parlamentu upravo se raspravlja o uvođenju dviju transjadranskih pruga u polasku iz Venecije i Barija. Posade raznih zastava daju Splitu pečat međunarodnog pristaništa. Dok kapetani i časnici sjede po kavanama, mornari navraćaju u brojne krčme i konobe. Cvijeta proizvodnja konopa (gomena, lancana, traine, arganela, grativa za jedra). Konopari su najbrojnija zanatska struka u gradu.

Baš u lipnju te godine poduzetni je kavanar Tocigl organizirao prve izlete za biševsku Modru špilju za koju se pročulo po cijeloj Europi otkako ju je u bečkom Neue Freie Presse predstavio oceanolog i slikar barun Eugene de Ransonnet. Polazak iz Splita je u 6 sati parobrodom prve klase Psyche, a povratak u 18 sati. Zadržavanje na Visu od 12 do 15.30 sati,  putovanje, ulaz u Modru špilju i ručak a table d'hotel ukupno stoji 5,50 fiorina. Na palubi broda svira orkestar, a tijekom plovidbe serviraju se hladna jela, pića, vino, pivo, sladoled. U prvom izletu sudjelovalo je stotinu Splićana. Bili su toliko oduševljeni da je iduće nedjelje broj porastao, pak je osim Psyche za Biševo plovio i parobrod Dinara tvrtke Rismondo. Tvrtka Rismondo inače je priređivala i redovite izlete po Kaštelanskom zalijevu do Trogira te po Makarskom primorju...

 

(odlomak)                                                                                  Frano BARAS                                

Komentari