Splitske učenice u najboljem svjetskom obrazovanom sustavu

Splitske učenice u najboljem svjetskom obrazovanom sustavu Splitske učenice u najboljem svjetskom obrazovanom sustavu

Sudjelovanje u Erasmus projektima nije novost u Obrtničkoj školi u Splitu. Ovog puta jedanaest učenica (4 frizerke, 4 kozmetičarke i 3 modne tehničarke) u pratnji dviju nastavnica otputovale su u Finsku u sklopu projekta Unapređenje stručnih kompetencija putem iskustva u Finskoj-IMPRO FIN.

Cilj projekta bio je povećanje stručnih kompetencija u internacionalnom okruženju i različitim kulturama, upoznavanje finskog strukovnog obrazovanja, finske kulture i načina života općenito. Projekt je financiran od EU (u iznosu od: 30.021,00 EUR), a u Republici Hrvatskoj provodi ga Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).

Škola domaćin bila je Omnia iz Espooa. Učenice su dva tjedna pohađale nastavu u školi a vikendima su bili predviđeni posjeti nacionalnom parku Nuksio, tvornici čokolade Fazer, utvrdi Suomelinna i naravno znamenitostima Helsinkija.

Škola Omnia je strukovna srednjoškolska ustanova u kojoj se mogu steći 22 različite strukovne kvalifikacije iz područja kulture, prirodnih znanosti, turizma, osobnih usluga, tehnologije, komunikacija, transporta i društvenih znanosti.

Omnia ima školske radionice opremljene najnovijim tehnologijama otvorene za vanjske usluge u kojima učenici provode stručnu praksu, a koje posluju na poduzetničkom principu. Stručna praksa naših učenika provodila se u školskim praktikumima i priznata im je u fond sati obvezne praktične nastave u RH uz korištenje ECVET-a i Europass Mobility dokumenta.

Školovanje u Omniji je besplatno za sve polaznike uključujući i one koji nemaju finsko državljanstvo. Međutim oni moraju dokazati da imaju dovoljno novca (5 000 eura) kako bi sebi mogli plaćati troškove stanovanja i hrane.

Obrazovanje je fokusirano na individualnosti svakog pojedinog učenika, što bi značilo da se svakom učeniku izradi njegov osobni plan koji prepoznaje prethodne stečene kompentencije i znanja. Učenik napreduje svojim vlastitim tempom i odgovoran je za svoj uspjeh. Osim u školi učenici se obrazuju u radnim organizacijama. Često se na nastavi mogu vidjeti osobe od 18 do nekih 60-ak godina, jer u Finskoj jako potiču cjeloživotno učenje. Nastava se odvija bez zvona, a svatko ima pravo na besplatni ručak (topli obrok, uključujući salatu, mlijeko i kruh – što je naznačeno u državnom kurikulumu) u školi .

Finci kažu da nema „slijepe ulice“ u obrazovanju. Svaka osoba se može ponovo vratiti „u klupe“, a to joj i sustav omogućava. Cijeli finski sustav obrazovanja je besplatan za svih, od vrtića do fakulteta, a to uključuje i osobe koji nemaju finsko državljanstvo. Obrazovanje će platiti jedino oni koji žele imati fakultetsku diplomu istog stupnja iz dva različita područja, a iznos se kreće od 60 do 500 eura.

Finci izdvajaju značajan iznos za obrazovanje (uspoređujući s Hrvatskom) i jako su ponosni na svoje učitelje. Oni uče svoju djecu da budu nezavisni u svom razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosi između učitelja i učenika su prijateljski, a motivacija se temelji češće na poticanju nego na kažnjavanju. Atmosfera u razredima je opuštajuća, a učenici i nastavnici se oslovljavaju s imenima. Jedna od posebnih snaga finskih škola je način na koji škole podržavaju učenike koji se bore s poteškoćama u učenju ili im je potrebna druga vrsta pomoći.

Svakako su na vrijeme prepoznali da u modernom svijetu, dobro obrazovana populacija predstavlja bitan čimbenik za državni uspjeh. „U obrazovanju počiva sigurnost za malenu naciju kao što je to Finska“ - kazao je J. V. Snellman (1806 – 1881), filozof, novinar i političar koji je odigrao značajnu ulogu u finskom obrazovanju.

Prije nego smo otputovali u Finsku bojali smo se da će nas tamo dočekati mrak i velika hladnoća, no iznenadili smo se. Noć zaista padne rano, ali uz jaku osvjetljenost ulica i bijeli snijeg predrasuda koju smo imali ubrzo je promijenjena. Nebo tijekom noći je svijetlo, ako je oblačno, tako da zaista nema mraka kojeg smo očekivali. Hladnoća je nešto na što smo se prilagodili dobrom odjećom i obućom, tako da nakon prvog dana nismo komentirali vremenske (ne)prilike.

Javni prijevoz nas je oduševio zato što smo ubrzo shvatili da su nam lako dostupna sva mjesta koja smo željeli posjetiti uz pomoć njihove aplikacije (HSL). Ljudi u javnom prijevozu su tihi i nikad vas neće uključiti u svoj razgovor, ali ako bilo koga zaustavite na ulici i pitate za pomoć u snalaženju rado će vam odgovoriti na engleskom.

Još jedan segment javnog života nam se svidio, a to su knjižnice koje su besplatne za sve. U knjižnicama, osim što možete posuditi knjige ili surfati na Internetu, možete nešto sašiti ili snimiti pjesmu, isprintati nešto na 3D printeru, urediti video, iznajmiti izolirani prostor za učenje u kojem vas nitko neće ometati i još mnogo toga.

Vjerovali ili ne suvenirnice s klasičnim suvenirima jako smo teško pronašli, postoji ih tek nekoliko, a razlog zbog kojeg je to tako shvatili smo malo kasnije. Finci su jako ponosni na svoj dizajn, i ako želite „pravi“ suvenir iz Finske kupit ćete haljinu ili torbu od Marimeka, šalicu ili vazu od Iittale ili Arabije, kućna pomagala Fiskars, nešto za dom od Kauniste i sl. Naravno da za ovakve suvenire treba izdvojiti nešto više novaca, za što mi ovaj put nismo bili spremni.

Šesnaest dana je proteklo za čas, a kada smo se vratile u Split pitale smo se jesmo li sanjale da smo bile u Finskoj ili je to bila stvarnost koja je sličila na divan san - izvijestili su nas iz te splitske škole.

 

Komentari