Znanstveni skup o izazovima učenja

Znanstveni skup o izazovima učenja

Foto Silvana Burilović Crnov

Jutros je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu počeo Međunarodni znanstveni skup „Probuditi kreativnost. Izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija“.

U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani i Katedre za religioznu pedagogiju i vjeronaučnu didaktiku, Sveučilišta u Passau započeo je, u petak 10. rujna na KBF-u u Splitu, međunarodni znanstveni skup o temi „Probuditi kreativnost. Izazovi učenja i poučavanja u kontekstu pandemije i migracija“.

Uime organizacijskog odbora simpozija nazočnima se obratila prof. dr. Jadranka Garmaz pozdravivši nazočnoga mons. dr. Dražena Kutlešu, velikog kancelara KBF-a u Splitu i splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora, potom dr. fra Marka Mršu, vicekancelara KBF-a u Splitu i provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, prof. dr. Gorana Karduma, prorektora za nastavu Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Mladena Parlova, dekana KBF-a u Splitu, prof. dr. Janeza Vodičara, dekana Teološkog fakulteta u Ljubljani, virtualno prisutnoga prof. dr. Hansa Mendla, voditelja teološkog odjela Sveučilišta u Passau, nazočne predavače i slušatelje. „Ovaj simpozij, na kojem se okupljaju pročelnici ili članovi 10 katedri religijske pedagogije i katehetike s različitih teoloških fakulteta u zemlji i inozemstvu, kao i s drugih katedri teologije i filozofije, želi otvoriti prostor za dijalog, suradnju, razmjenu mišljenja i nadasve za razmjenu istraživanja na temu odgoja, učenja i poučavanja vjere i kvalitete života u vrijeme pandemije i migracija“, kazala je prof. Garmaz.

Potom je riječ pozdrava uputio prof. Janez Vodičar, dekan Teološkog fakulteta u Ljubljani, koji je naglasio da nas je pandemija zatvorila, a migracije nam otvaraju svijet. To nam daje „priliku za otkrivanje novih mogućnosti propovijedanja i zajedničkog života po vjeri. Vjera je uvijek odgovarala na životne probleme. Na to je posebno pozvano kršćanstvo kao vjera utjelovljenog Boga.“ Osvrnuvši se na sudjelovanje predavača iz različitih zemalja koje na različite načine odgovaraju na probleme migracija i pandemije, naglasio je da je simpozij prvenstveno učenje iz iskustava drugih i „traganje za novim putovima i prilikama koje će otvoriti prostore daljnje suradnje.“

Pozdravivši nazočne prof. dr. Mladen Parlov, dekan KBF-a u Splitu naglasio je da je pandemija koronavirusa dovela u pitanje suvremeni način življenja te je istodobno izazvala nemir, nesigurnost i strah kod milijuna, odnosno milijardi ljudi. „No, s druge strane za nas kršćane pandemija je, također, jedan od znakova vremena koje moramo znati iščitati te u njima prepoznati i poruku koju nam šalje Gospodin Bog. A njegova je riječ i obećanje kako nas ne će napustiti, kako je s nama u sve dane do svršetka svijeta“, kazao je dr. Parlov zahvalivši organizatorima te Splitsko-dalmatinskoj županiji i gradu Splitu za potporu u organizaciji skupa.

Uime splitskog Sveučilišta i rektora prof. dr. Draga Ljutića riječ pozdrava uputio je prorektor prof. dr. Goran Kardum. Naglasivši aktualnost i važnost teme skupa kazao je: „Vrijeme u kojem živimo narušilo je naše odnose, često se ne prepoznajemo pod maskama i živimo na socijalnoj distanci. To je utjecalo na sve nas, osobito na našu djecu, adolescente i studente. Čovjek je socijalno biće i zato nema onoga koga ovakva promijenjena situacija nije dotaknula.“ Iz prakse uočavamo, nastavio je dr. Kardum, kako nam nedostaje dodatnih kontakata i dodatnoga vremena u poučavanju sa djecom te da sve to utječe na kreativnost učenja i poučavanja. Zaželio je gostima ugodan boravak u našoj domovini a svima uspješan rad.

Na kraju je svoju riječ uputio mons. dr. Dražen Kutleša, veliki kancelar KBF-a u Splitu. Pozdravivši sve sudionike skupa kao i sve nazočne, mons. Kutleša je podsjetio na tri razloga zašto se čovjek bavi znanošću a koja je već Aristotel uočio: najvažniji je istina, potom moralno djelovanje i onda tek moć ili sposobnost napraviti stvari tj. tehnika (primijenjena znanost/STEM). Moderni je svijet izokrenuo te vrijednosti i okrenuo Aristotela naglavačke, naglasio je mons. Kutleša. Navodeći misao C. S. Lewisa iz djela „Ukidanje čovjeka“kojom je proniknuo u bit suvremene civilizacije kazao je: „Postoji nešto što ujedinjuje magiju i primijenjenu znanost (tehnologiju) dok ih odvaja od 'mudrosti' ranijih godina drevnih stoljeća. Za stare mudrace glavni problem ljudskog života bio je kako prilagoditi dušu objektivnoj stvarnosti, a rješenje su: mudrost, samodisciplina i krepost. Za moderno vrijeme glavni problem je kako stvarnost prilagoditi željama čovjeka, a rješenje je tehnika.“ Osvrnuvši se na temu skupa dr. Kutleša je naglasio da „probuditi kreativnost“ sugerira nekoliko važnih spoznaja. Kreativnost je već prisutna u čovjeku kojega je Bog stvorio na svoju sliku i priliku te mu povjerio brigu za cijeli svijet. „Bog poziva čovjeka da bude kreativan i moralan, da bude su-stvaratelj i ureditelj svijeta u koji ga je Bog postavio. Taj svijet je nesavršen i zamršen, ugrožen vlastitom nesavršenošću a još više nerazboritim i nekreativnim čovjekovim djelovanjem. Čovjek se pred velikim opasnostima osjeća slab i nemoćan, životne mu snage slabe pred napadima straha i panike. Dakako, da i ljudska kreativnost dolazi u pitanje. Stoga je važno,“ nastavio je Veliki kancelar, kreativnost probuditi, oduprijeti se strahu te se suočiti sa svim poteškoćama. „Zato su važni skupovi poput ovoga koji nas podsjećaju na ljudsku kreativnost i odgovornost u svim životnim okolnostima. Osim toga, podsjećaju da nas Bog nije zaboravio, da nas i danas poziva biti kreativnima kako bismo zajedno s Njime nadišli i pobijedili poteškoće i nevolje koje na nas udaraju“, zaključio je mons. Kutleša. Zaželjevši svima uspješan i plodan rad proglasio je Znanstveni skup otvorenim.

Znanstvena zajednica i društvo u cjelini u potrazi je za rješenjem za svjetsku krizu izazvanu pandemijom koronavirusa Covid-19. Stručnjaci u društvenim i humanističkim znanostima istražuju pojave i društvene posljedice šoka koji je svijet doživio, posebno u području obrazovanja koje je doživjelo tehnološku transformaciju bez presedana. Pored pandemije, ekonomske, društvene i političke migracije stanovništva paralelno mijenjaju društvenu strukturu Europe. Jesmo li spremni na zajedništvo u kriznim vremenima?  Hoće li ova kriza biti prolazna, nakon čega ćemo se vratiti ”normalnom” životu? Kako će se ova kriza odraziti na procese učenja i podučavanje te pastoralnu ulogu Crkve?  Samo su neka od pitanja na koja će nastojati odgovoriti 29 stručnjaka iz šest zemalja: Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Austrije, Njemačke. Skup je otvoren za javnost, a održava se uz poštivanje epidemioloških preporuka.  

Poslušajmo i reportažu sa skupa Marina Marinčića.

 

ZNANSTVENI SKUP

Preuzmite datoteke

ZNANSTVENI SKUP 5,3 MB

Komentari