Znanstveni skup o "Našem moru"

Znanstveni skup o "Našem moru"

U prigodi 950. obljetnice prvog spomena Jadrana "našim morem", Hrvatski pomorski muzej Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu organiziraju znanstveni skup „Naše more - Mare nostrum 1069. - 2019.)“ koji će se održati u utorak 12. studenoga s početkom u 9 sati u tvrđavi Gripe.

Petar Krešimir IV. „kralj Hrvatske i Dalmacije„ (Croatiae Dalmatiaeque rex) u povodu proširenja svoje države na kopnu i na moru, izdao je 1069. godine u Ninu ispravu u kojoj istočni dio Jadrana naglašava i proklamira „našim morem“. Hrvatski su knezovi i kraljevi već preko dva i pol stoljeća prije vladali istočnom obalom Jadranskoga mora i često bili stvarni gospodari ovoga mora, ali to im nije priznavao vrhovni gospodar ovih obala i njihovih gradova, odnosno bizantskog temata Dalmacije.

Petar Krešimir IV., kojemu je uspjelo ujediniti hrvatski teritorij s dalmatinskim, uz pristanak i odobrenje bizantskog cara, postao je i gospodar ne samo onih dijelova jadranske obale i otoka koji su se nalazili izvan dalmatinskih gradova, nego i onih pred njima i uz njih, pa je on s pravom mogao prvi put u povijesti hrvatske države nazvati ovo more „našim morem“. Zbog toga je ova isprava prvi javno izraženi, danas poznati izraz hrvatske dominacije na ovome moru, jedan najjači oslonac naših prošlih prava na ovo more, u prošlosti hrvatsko i danas hrvatsko. Od tada pa do danas hrvatsko more svjedočilo je burnim povijesnim mijenama, događajima i protagonostima koji su stvarali njegovu povijest.

Iako hrvatska znanost i historiografija obiluje mnoštvom spoznaja o našem moru i krajevima koje ono oplakuje, 950. obljetnica prvog spomena Jadrana „našim morem“ prigoda je za širenje i dopunu saznanja novim istraživanjima i prinosima.

Ovim skupom nastojimo donijeti nova saznanja o povijesti istočnog dijela Jadrana, kontinuitetu života na Jadranu proteklih tisućljeća kojeg su Hrvati uspješno održali, arheološkim i podmorskim nalazima, pomorskim putovima i trgovini tijekom tisućljeća, povijesnom tijeku razvoja pomorstva na Jadranu, tehnološkom i gospodarskom razvoju, brodogradnji i brodarstvu...

Hrvatska je primorska i pomorska zemlja, što rado ističemo i dičimo se time, no činjenica je da u nas, na planu pomorske povijesti i baštine, još uvijek nedostaju neka analitička djela i sinteze, a osobito s aspekta kulturoloških, antropoloških i etnoloških istraživanja i obrada. Na tom tragu, nova saznanja koja će donijeti ovaj skup, bit će vrijedan prinos hrvatskoj pomorskoj povijesti, iz koje će se moći iščitati i mnogo drugih podataka o vremenu i prostoru, odnosno najplodonosnijem razdoblju hrvatskog pomorstva. Povijest hrvatskog pomorstva i vrijedna građa koju baštinimo, a čuva se u privatnim i Državnim arhivima te raznim institucijama i muzejima, a koja još uvijek nije dostatno valorizirana, važan su segment hrvatske nacionalne povijesti, ali i nezaobilazan dio sredozemnog, odnosno svjetskoga pomorstva.

RASPORED IZLAGANJA

UTORAK, 12. studenog 2019.

8.30 – 9.00 REGISTRACIJA SUDIONIKA

9.00 – 9.30 POZDRAVNE RIJEČI dr. sc. Danka Radić, Hrvatski pomorski muzej Split

akademik Davorin Rudolf, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu

kontraadmiral Ivo Rafanelli, Hrvatska ratna mornarica

župan Blaženko Boban, Splitsko-dalmatinska županija gradonačelnik

Andro Krstulović Opara, Grad Split

JADRAN NAŠ... PLAVI - što o njemu znamo i što mu činimo!?

9.30 – 11.00 Voditelji: Danka Radić i Mladenko Domazet; Mithad Kozličić (Zadar), Od Kronova mora, preko Adrijatičkog zaljeva i mora, do Jadranskoga mora; Ivo Babić (Trogir), Rasponi Jadrana; Jadran Kale i Nina Mrkonja (Zadar), Kako konzervirati more?; Zrinka Podhraški Čizmek (Zagreb), Hrvatski pomorski regesti 18. stoljeća: novoobjavljeni izvori o svakodnevnici na Jadranu – vrste brodova kao jedna od mogućih analiza; Tea Perinčić i Robert Mohović (Rijeka), Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera; Mirjana Kos (Opatija), Od veliera do muškona: transformacija tradicijskog brodarstva u turističko; Renata Busatto (Split), Znanstveni doprinos kapetana Antuna Botrića hrvatskoj pomorskoj historiografiji; Mateo Bratanić (Zadar), Hrvatska pomorska historiografija – razvoj i stanje; Antonija Perković - Mate Perišić (Split), Razvoj pomorske signalizacije pod djelovanjem Plovputa d.o.o., Split

Stanka 11.00 - 11.30

MARE DALMATICO 11.30 – 13.00 Voditelji: Jadran Kale i Josip Vrandečić; Ante Jurić - Ivan Pažanin (Zadar - Split), Toponimija obale, mora i podmorja u trogirskom otočju i priobalju; Kristijan Juran (Zadar), Uz najranije vijesti o lovu srdela u Dalmaciji (15.-16. st.); Ljerka Šimunković - Miroslav Rožman (Split), Zakonodavno reguliranje ribarstva u Dalmaciji u vrijeme mletačke i francuske uprave; Marija Zaninović-Rumora (Zadar), Dalmatinske komune u trgovačkim priručnicima 16. stoljeća – metrološka analiza; Luciano Keber (Rijeka), Jedrenjaci i veslarke Dubrovačke Republike; Zlatko Đukić (Osijek), Brodske ljekarne i uloga Statuta grada Splita na pomorstvo istočnog dijela Jadrana; Hania Mladineo Mika (Split), Poznavanje pomorske prošlosti otoka Brača kroz spise obitelji; Gligo Mladenko Domazet (Split), Hvarski jedrenjaci između progresivnih i regresivnih trendova u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća; Dijana Muškardin - Suzana Jurković (Labin - Trogir), Hrvatski pomorci na Lloydovim parobrodima

Stanka za ručak 13.00 – 14.30

JADRAN U VRTLOGU POLITIKE I RATOVA 14.30 – 16.00 Voditelji: Dunja Babić i Ljubomir Radić; Josip Vrandečić (Split), Bračka galija u Kandijskom ratu (1645.-1669.); Branko Belamarić (Zagreb), Viški boj: osvrt na uporabu podvodnog bojnog kljuna kroz povijest; Tihomir Rajčić (Split), „Mare nostrum“ na pozornici Europe prije 1. svjetskog rata; Željko Karaula (Zagreb), Politička ideologija „Jadranske straže“ (1922. - 1941.); Marijan Buljan (Split), Novi pogledi na djelovanje pomorske organizacije Jadranska straža; Stanko Piplović (Split), Vojnopomorska hidroavionska baza u Divuljama između svjetskih ratova; Tonći Šitin (Split), Posljedice krize i loše pomorske politike uoči rata s posebnim obzirom na Split i Dalmaciju (1939. - 1941.); Matej Gabrilo (Split), Prvi odred pomorskih diverzanata Hrvatske ratne mornarice

Stanka 16.00-16.30

JADRAN U MUZEJIMA, VJERI I LIKOVNOSTI 16.30-18.00 Voditelji: Tea Perinčić i Robert Mohović; Danka Radić (Split), Portulani, izolari i atlasi iz Zbirke pomorskih karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split; Petra Blažević (Split), Osobitosti karte kao muzejskog predmeta na primjerima iz Zbirke pomorskih karata i peljara Hrvatskog pomorskog muzeja Split; Branka Teklić (Split), Pomorske knjižice – matrikule iz Zbirke pisane dokumentarne građe Hrvatskog pomorskog muzeja Split; Nikša Mendeš (Rijeka), Brodski dnevnici prve polovice 20. stoljeća iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka; Dunja Babić (Split), Crkva sv. Nikole u trogirskom predgrađu na Čiovu i bratovština mornara; Ita Praničević Borovac (Split), Likovno djelo kao povijesni izvor za poznavanje povijesnih plovila; Ljubomir Radić (Split), Prikaz bitke u Marinskome zaljevu 1813. godine u fundusu Nacionalnog pomorskog muzeja u Londonu

18.00 – 19.00 PANEL DISKUSIJA I ZAKLJUČIVANJE SKUPA

Komentari