Hrvatski radio

Radio Split

Knjiga o antičkom novcu u Farosu

31.01.2018.

21:22

Autor: Mladen Vuković

Knjiga o antičkom novcu u Farosu

Knjiga o antičkom novcu u Farosu

Foto: - / -

Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split priređuju predstavljanje knjige FAROS Grčki, grčko-ilirski i rimski novac. Autori knjige su Jasna Jeličić Radonić, Hermina Göricke-Lukić i Ivan Mirnik.

Svečanost će se održati u četvrtak 1. veljače 2018. u 18 sati u dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radića 7 (palača Milesi), Split.

Knjigu su objavili Književni krug Split i Filozofski fakultet Split, a predstavit če je Nenad Cambi, Ante Rendić-Miočević, Ivan Mirnik i Jasna Jeličić Radonić.

O knjizi

Studija Josipa Brunšmida „Natpisi i novac grčkih gradova u Dalmaciji“, koja je i danas polazište za poznavanje jadranskih kovnica, otvorila je niz pitanja iz najranije povijesti grčke kolonizacije na istočnom Jadranu. U tom kontekstu, farska kovnica, najbogatija novcem, zauzima istaknuto mjesto. Faros je, kao i svaki samostalni grčki grad, kovao svoj novac. To je prvenstveno oznaka njegova suvereniteta koja jasno ocrtava složenu i torbulentnu povijest ovoga grčkog grada nastalog u okruženju hostilnog autohtonog stanovništva. Naime, kovanje novca odražava sudbinu otoka, jer numizmatički nalazi pružaju mogućnost rekonstruiranja prošlosti više nego je to moguće u bilo kojoj domeni arheologije.

U ovoj monografiji objavljeni su najvažniji primjerci grčkog, grčko-ilirskog i rimskog novca pronađenog tijekom arheoloških istraživanja, uglavnom u jugoistočnom kutu Farosa i pojedinim sondama unutar zaštićene povijesne jezgre Staroga Grada. To nedvojbeno doprinosi novom pogledu ne samo na emisije farske kovnice već i na rimska razdoblja jednog od najstarijih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana.

U knjizi se razmatraju:

Nove spoznaje o ostavi grčkog novca iz Škudljivca na otoku Hvaru

Povijest istraživanja novca farske kovnice

Emisije farske kovnice u 4. st. pr. Kr.

Novac Sirakuze u doba Dionizija Starijeg

Novac Dirahija; Novac ilirske Herakleje Emisije farske kovnice u 3. st. pr. Kr.

Analiza elementnog sastava grčkog i grčko-ilirskog novca s arheoloških istraživanja Farosa

Grčki i grčko-ilirski novac

Numizmatičke zbirke dominikanskog samostana u Starom Gradu

Nalazi rimskog novca u Starom Gradu

Godine 1835. otkrivena je ostava na lokaciji Škudljivac pokraj Staroga Grada na Hvaru. Sastojala se isključivo od novaca koji su pripadali najranijim emisijama kolonija Farosa i Herakleje te prekovanom Jonijevom novcu. Ostava iz Škudljivca predstavljala je izvanredni poticaj za proučavanje novca grčkih kolonija na Jadranu koje je dobilo svoju disertaciju – monografiju iz pera prof. dr. Josipa Brunšmida, prvog profesora arheologije u Hrvatskoj, godine 1898. Novac iz te ostave bio je višekratno predmet studija brojnih naših i stranih istraživača, ali je izostala obrada cjelovitog sadržaja, što je veliki nedostatak koji se u arheologiji i numizmatici osjeća do danas.

Autori monografije pozabavili su se cjelinom ostave iz Škudljivca, dajući uvid u kompletni broj primjeraka i u repertoar novca, čime su dali znatan doprinos ne samo poznavanju kovova grčkih gradova na Jadranu, nego i uopće kulture Grka pri čemu je novac jedno od izuzetnih civilizacijskih dostignuća u dotada više-manje naturalnoj privredi ovih krajeva.

Arheološkim istraživanjima koja su se provodila kroz nekoliko desetljeća u grčkom Farosu (Stari Grad) na Hvaru pronađen je prvi put u arheološkom kontekstu i farski novac. Na taj je način omogućena i korekcija tipologije farskog novca, a osobito uspostava preciznije kronologije. Prigodom iskopavanja, nađen je i novac s prekovom DI-emisija i Jonijev novac, zatim novci velikih grčkih središta na Sredozemlju kao što su Sirakuza, Dirahij i Herakleja, novac ilirskog vladara Baleja te rimski primjerci novca od ranog republikanskog doba do kasne antike. Ovaj novac poslužio je autorima ne samo da uspostave vezu sa škudljivačkom ostavom nego da pomognu i općem razvitku poznavanja numizmatike na našoj obali.

                          Akademik Nenad Cambi

Sintezom i objedinjavanjem novca iz ranije poznatih zbirki s novootkrivenim grčkim i grčko-ilirskim novcem pronađenim tijekom arheoloških istraživanja u posljednja dva desetljeća, pridonosi se novom pogledu na grčke kovnice koje su djelovale na istočnom Jadranu. U prvom redu, ističu se tipologija i kronologija emisija farske kovnice, koja proizlazi iz jasne stratigrafske slike arheoloških slojeva. Upravo na farskim emisijama ocrtava se povijesna slika Farosa. U početku je to novac s likovima božanstava – Zeusa, Perzefone, Demetre i Dioniza, zastupljenog simboličnim prikazima jarca i grozda. Zatim se farski novac prekiva DI-emisijama lokalnog dinasta i Jonijevim novcem, što pokazuje suverenitet navedenih ilirskih vladara nad Farosom. Potom dolazi do prekida s tradicionalnim amblemima farske kovnice te se na novim emisijama pojavljuje niz portreta lokalnih dinasta među kojima se ističe ilirski vladar Balej. To nedvojbeno označava političko-ekonomske promjene otada grčko-ilirskog grada.

Nalazi novca ranih rimskih razdoblja pokazuju početak romanizacije odnosno uspostavljanje rimske dominacije nad Farosom. Nije zanemariv ni kasnoantički novac što svjedoči o intenzivnom životu kasnoantičkog grada. Stoga ova monografija predstavlja velik znanstveni doprinos za poznavanje i proučavanje ne samo numizmatike antičkog Farosa već znatno šireg područja istočnog Jadrana, od razdoblja grčke kolonizacije do kasne antike.

                          Prof. dr. sc. Marin Zaninović

 Evo što nam je o zborniku kazala Jasna Jeličić Radonić.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.