Prinosi ruskih emigranata hrvatskoj kulturi

Nakon Zagreba, Krapine, Varaždina, Vinkovaca, Zadra i Biograda, i u splitskoj staroj Gradskoj vijećnici postavljena je putujuća izložba "Ruski emigranti u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture", u povodu obilježavanja 100. godišnjice Oktobarske revolucije.

Postav obuhvaća biografije poznatih i zaslužnih Rusa emigranata koji su na teritorij bivše Jugoslavije došli odmah nakon Revolucije i tu nastavili živjeti i raditi, potpomažući napredak u mnogim područjima.

Izložba se u svakom mjestu gostovanja nadopunjuje biografijama emigranata koji su ostavili trag u pamćenju grada u kojem su živjeli. Budući da u Splitu nije ostalo sjećanja na važnija dostignuća prve generacije ruske emigracije, u postav su utkana dva najpoznatija potomka ruskih emigranata: Anatolij Kudrjavcev, kazališni kritičar, sveučilišni profesor i pisac te Aleksandar Stasenko, filmski redatelj. 

Organizatori projekta su Državni arhiv u Zagrebu i Udruga za predstavljanje kulturne baštine ruskog govornog područja „Vernisaž“. Državni arhiv u Splitu domaćin je postava u Splitu, ističe u razgovoru s Mirandom Hrabar  ravnateljica Marina Grgičević.

Na izložbi otkrivamo neke dosad nepoznate strane Anatolija Kudrjavceva, istaknula je njegova kćer Ingrid Poljanić.

I obitelj Aleksandra Stasenka za postav je izdvojila zanimljive eksponate, uspomene, predmete koji su dio obiteljskog arhiva. Predstavlja ih Stasenkov sin Fjodor.