Split na prikazima do polovice 19. stoljeća

Hrvatski pomorski muzej Split i Arheološki muzej u Splitu priređuju izložbu "Splitska luka i povijesna jezgra grada na prikazima do polovice XIX. stoljeća iz Hrvatskog pomorskog muzeja i Arheološkog muzeja", a povodu 40. obljetnice upisa povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom u

Listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Otvorenje je 12. prosinca (četvrtak) 2019. u 12 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu, Tvrđava Gripe, Glagoljaša 18.

Rimski car ilirskog podrijetla Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan sagradio je početkom IV. stoljeća veličanstvenu Palaču u uvali Aspalathos, nedaleko od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Želio je nakon abdikacije s prijestolja u njoj provesti ostatak života. Palača je najbolje sačuvana carska rezidencija i značajan spomenik kasnoantičkoga graditeljstva u svjetskim razmjerima. Relativno su dobro sačuvani vanjski zidovi ojačani kulama koji opasuju gotovo kvadratičan tlocrt. U južnom dijelu Palače nalazile su se carske odaje okrenute moru. Ispod njih su izvrsno očuvane supstrukcije s pedesetak predsvođenih prostorija. Sjevernije je Peristil, otvorena pristupna dvorana s protironom, Dioklecijanov mauzolej – velika oktogonalna građevina kasnije pretvorena u katedralu, zatim Jupiterov hram i ostatci termi. U srednjem i sjevernom dijelu Palače su ostatci izvornih ulica koje su dijelile stambene blokove za poslugu i vojnu posadu.

Kontinuiranost naseljenosti, odnosno transformacija carske rezidencije u ranosrednjovjekovni grad, koji kao povijesna jezgra suvremenog Splita živi i danas, daje palači izuzetnu spomeničku i urbanističku vrijednost.

Na antičkom rasteru Palače stoljećima su nastajali objekti od kojih su neki posebno važni za nacionalnu povijest umjetnosti, kao ranosrednjovjekovne crkvice, pleterna ornamentika i kiparstvo karakteristično za starohrvatsku umjetnost IX. i X. stoljeća, zatim romanički spomenici XII. i XIII. stoljeća, među kojima se ističe romanička faza katedrale, vratnice domaćeg kipara Andrije Buvine i brojne stambene kuće i palače sačuvane u cjelini ili u ostatcima. Spomeničkom bogatstvu pridonose kasnogotička-renesansna arhitektonska i kiparska ostvarenja Jurja Dalmatinca, srednjovjekovni fortifikacijski sustav, te palače iz renesansnog i baroknog razdoblja od XV. do XVIII. stoljeća.

Izvan Palače sačuvani su ostatci Dioklecijanova vodovoda, a neposredno uz Palaču na zapadnoj strani, pučka četvrt grada na površini od oko 20.000 m² s brojnim spomenicima romaničkoga, gotičkoga, renesansnoga i baroknoga graditeljstva.

Struktura i položaj grada - Palače, dobra povezanost s morem, sa Sredozemljem, i cestama sa zaleđem bili su glavni uvjeti razvitka antičkoga grada u srednjovjekovni grad koji je s vremenom izrastao u moderan lučki grad Mediterana. Danas je Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj. Smješten je na obali centralne Dalmacije i njegova povijesna luka je najreprezentativnija putnička luka, treća po veličini na Mediteranu.

Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom upisana je u Registar svjetske kulturne baštine 26. listopada 1979. godine, stoga grad Split ove godine svečano obilježava 40. obljetnicu tog upisa. Tome se pridružuju Hrvatski pomorski muzej Split i Arheološki muzej u Splitu organizacijom izložbe Splitska luka i povijesna jezgra grada na prikazima do polovice XIX. stoljeća iz Hrvatskoga pomorskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu.

Uvrštenje povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom u Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a znači veliku promidžbu i izvanredno priznanje za grad Split. Ono nas potiče na dodatnu brigu za naša kulturna dobra i na još veći trud kako bismo svoju baštinu očuvali u njezinu izvornom obliku i kako bi povijest grada ostala vidljiva pri svakom koraku po njegovim ulicama. Stoga je naša obveza štititi, održavati i promicati povijesnu jezgru Splita s Dioklecijanovom palačom, koju trebamo očuvati na dobrobit cijelog čovječanstva i prenijeti budućim naraštajima. Pritom moramo slijediti načela Konvencije o svjetskoj baštini te se pouzdati da u tome možemo računati na pomoć UNESCO-a i zajednice gradova svjetske baštine.

Organizatori izložbe: Hrvatski pomorski muzej Split i Arheološki muzej u Splitu

Autori izložbe: Danka Radić i Arsen Duplančić

Likovni postav: Ika Prpa-Stojanac

Izložba ostaje otvorena do 12. veljače 2020. godine