Hrvatski radio

Radio Split

Feljton: Splitski ratni siječanj A.D. 1992.

13.01.2022.

20:29

Autor: Frano Baras

Naslovnica Slobodne Dalmacije

Naslovnica Slobodne Dalmacije

Foto: SD / SD

Drugi (završni) dio feljtona profesora Frane Barasa s njegovim dnevničkim zapisima prije 30 godina, u vrijeme kada se na početku Domovinskog rata branila samostalna Republika Hrvatska. 

Konačno hrvatski "Dan D"!

14. siječnja 1992.

Jučer nas je Vatikan službeno priznao, ali Francuzi i Englezi još uvijek mute. Sve do kasno sinoć nije se znao rezultat odluke Arbitražne komisije. Na kraju je portugalski ministar vanjskih poslova izjavio kako je uvjeren da će sutra sva dvanaestorica priznati Hrvatsku...

15. siječnja

Počeli su nas priznavati. U 14 sati gledali tv prijenos primopredaje akreditiva (Vila Zagorje) prvog njemačkog ambasadora u Hrvatskoj! Nazvao me ing. Igor Krstulović. Njegova rodbina čuva staru hrvatsku trobojnicu iz 1873. Oni su je prvi izvjesili na Manušu, a u njihovoj kući čuvala se i ona Hrvatskog Napretka. Odmah javio intendantu HNK-a. Oduševio se mojim prijedlogom da se ta prastara zastava pojavi večeras na svečanoj akademiji... Popodne slušao beogradske komentare. Bijesni su ne samo na Njemačku, već i na sve ostale. Uporno tvrde da Jugoslavija još uvijek postoji, da je Hrvatska "agresor",  da je napala "slobodne teritorije srpskih krajina"! Doista bezumno. Prijete balkanskom "bačvom baruta" itd. Talijani nas rastežu zbog pitanja manjina. Šeparović je danas morao hitno u Rim. Slovenski ministar, naprotiv, odgodio je predviđeni odlazak u Italiju. Tako se dogodilo da su nas Englezi priznali prije Francuza! Sramota po Mitteranda. Bit će velika fešta na Pjaci, trajat će puna četiri sata. Svima se preporučuje da ne pucaju. U predgrađu Karlovca snajperisti ubili trojicu naših gardista.

U 21 h u kazalištu svečana akademija. Na ulazu 'mali od protokola' zamjeri da sam im u posljednji trenutak uvalio "tu zastavu"! (Sjetih se da ga je - kao člana Dalmatinske akcije - sigurno pogodilo, jer je riječ o izvornoj zastavi pod kojom su se splitski narodnjaci borili protiv nekadašnjih 'tolomaša'!) Među uzvanicima svekolikog političkog, vjerskog i kulturnog života te stranim predstavnicima itd. zamijetih nekoliko bivših gradonačelnika i partijskih glavešina! Gradonačelnik Slapničar održao kraći nadahnuti, svečanom trenutku prikladan govor. Napomenuo je da nas je do početka akademije priznalo 27 država... Četvorica pripadnika vojne policije iznesu na pozornicu barjak s izblijedjelom trobojnicom iz 1873., cjelokupno gledalište oduševljeno ih pozdravi. Pjevao zbor i solisti, glumci recitirali. Poslije šampanjac u foyeru za sve nazočne... Posebno čestitah prof. Gabriću i prof. Biliću. Tako smo dočekali i taj pomalo još uvijek 'nestvaran' dan - Hrvatska je konačno samostalna i neovisna država - iako joj je četvrtina teritorija još uvijek okupirana. Mi i nismo svjesni veličine i punog značenja tog događaja: u sudbonosnim i prijelomnim trenucima sve nam se čini običnim i redovitim!

16. siječnja

Do danas nas je priznalo već 37 zemalja! Jutros Vjesnik i Večernjak izišli sa svečanim naslovnim stranicama, Slobodna na svojoj ubacila dio televizijskog spota: CR***ATIA 92, i uvodnik "Naših 890 godina". Također podrobno izvještava o svečanoj akademiji i fešti na Pjaci. Znakovito je da su razdragano mnoštvo na Pjaci ponajviše predstavljali mladi. Isticala se i Torcida, a Thompsona su čak tri puta potakli da ponovi Čavoglave...

Popodne u Muzeju grada sastanak Komisije za ulice (predsjednik prof. Bilić nije došao, dobio vrućicu).  Dr. D. Šimundža donio popis uglednijih osoba književnika, umjetnika, jezikoslovaca, povjesničara itd. Većina njih već ima svoje ulice. Raspravljali i pretresali pojedinačno. Tajnica će izraditi popis odabranih i umnožiti. Jedan od članova Komisije opet se dotakao Marmontove ulice (da je bio zavojevač i okupator!). Pojasnio sam da je izgrađena po njegovom nalogu i da od početka postojanja 1808. - osim za ratnih dana 1941-44. - nosi to ime, te da je Marmont zaslužan za urbanističko rješenje splitske Rive... Usputno pripomenuh da je Marmont (za razliku od Dandola!) poticao i financirao unapređenje hrvatskog jezika (Appendinijeva Gramatika, Stullijev Rječnik (Rjecsosloxje I.-III.), Starčevićeva Nova ričoslovnica...). Zaključismo da valja ubrzati preimenovanje ulica kako se ne bi dogodilo da se u nove osobne karte unesu sadašnje adrese koje će za mjesec-dva biti izmijenjene... Sastajat ćemo se redovito svakog tjedna. Jutros se slavilo po (nekim) školama. Sada u novoj, mladoj državi, morali bismo povesti računa o civilizacijski normama, zaboraviti Balkan i početi se ponašati 'europski'. Za početak: čistoća i urednost ulica, pločnika, perivoja, uređenje izloga... Tužno je, primjerice, gledati 'ulicu škola' (Nikole Tesle) s ostacima bodljikave žice (iz Drugog svjetskog rata!), zgaženim nasadima, gomilama smeća, ispisanim zidovima... Beograd je zaprepašten: predstavnici JNA u Zagrebu ubuduće moraju odsjedati u Hotelu In, budući će ih se smatrati stranim državljanima! Od sutra se novopristigli časnici za vezu UN počinju raspoređivati po važnijim punktovima.

17. siječnja

Jutros me nazvao iz Zagreba Gigo (ing. Barač) koji već četiri mjeseca radi na satelitskom projektu Croatia 1. Kaže da bi željeli da se o njima nešto napiše u SD jer će uskoro krenuti u pogon... Danas je Cossiga kao prvi strani predsjednik posjetio Zagreb te službeno priznao Hrvatsku. Već je uspostavljena i ambasada. Protokolarna posjeta obavljena u Vili Zagorje uz svečanu smotru 'crvenih kabanica'. Do danas nas priznalo 37 država. Večeras me nazvao ing. Krstulović, fotokopirao je sve brojeve splitskog dnevnika Jadranska pošta sa člancima o splitskim težacima - puntarima. Ispričao mi neke pojedinosti o svome pradjedu. Kada je bio imenovan županom sv. Roka, kaptol mu je bio zabranio isticanje hrvatske zastave na crkvici, a on ih je tada postavio naokolo. Umro je od posljedica ranjavanja koja su mu nanijeli autonomaši (trojica braće Marić!).

18. siječnja

Danas Slobodna objavila, sadašnjem trenutku neprikladan i veoma uvredljiv zapis o stanovnicima dalmatinske Zagore "Pusti Vlaja, ubij zeca!" iz pera potomka carskoruskog emigranta, koji je inače veliki pobornik 'dalmatinstva i mediteranstva'...

19. siječnja

Kod Gospića srbo-armija ubila petoricu naših, jučer također trojicu... I tako iz dana u dan, a sve tobože u skladu s primirjem. Teško ćemo se osloboditi bande. Valjalo bi ozbiljnije vojno djelovati. Danas nas priznala i Rumunjska! Beograd kuka da ih je napustio Pariz te da sav francuski tisak napada Srbiju i JNA zbog zlodjela koja "oni nisu počinili"!

23. siječnja

Nazvali iz HTV-a (Kviskoteka) zbog podataka o imenu Marjana. Uputio ih na istoimenu knjigu dr. P. Rossija. Na Općini (11.00 do 13.30 h) u Komisiji za ulice sređivali izmjene naziva uličnog bloka na Špinutu i Gripama. Gđa Sladoljev pokazala mi prijelom najnovijeg broja Kulturne baštine, konačno prihvatih biti članom novog uredništva. U tjedniku Nedjeljna Dalmacija objavljen prvi nastavak (Prašina uspomena) mog Ponoćnog dnevnika 1962.-1972.. Urednik Pogutz kaže da će ih redovito crtežem ilustrirati Alem Ćurin. Nazvala dr. Božić-Bužančić, moli da ih podržim za preseljenje Arhiva u zgradu bivše kasarne Gripe. Splitski HNK gostovat će u Lyonu, Rade Perković zamolio da im pronađem nekoliko pjesama hrvatskih autora prevedenih na francuski...

29. siječnja

Na sjednici Komisije za izmjenu naziva ulica da bi ubrzali postupak predložili sastanak s predsjednicima Klubova odbornika i gradonačelnikom. Općina konačno traži novog šefa protokola! Podmetnut eksploziv ispred poslovnice nekadanjeg JAT-a: uništeni izlozi te stakla Adriane i okolnih prozora. Pregovori o dolasku 'plavih kaciga' zapinju zbog 'Krajinaša'. Srušio se avion kod Sinja: petorica mrtvih. Ispred Lore Barkasa naletjela na minu,  2 mrtva. Unatoč primirju na ratištima se stalno gine.

31. siječnja

Govori se da je na splitski aerodrom sletjelo šest ratnih zrakoplova iz inozemstva!? Bio na predstavljanju knjige radova Stjepana Gunjače u povodu desete obljetnice smrti. Govorili Nevenka Bezić Božanić te profesori Smiljanić i Jakšić iz Zadra. Tuđman je u Davosu...

(Kraj)


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.