Hrvatski radio

Radio Split

13:36 / 15.03.2022.

Autor: Društvo arhitekata Split

Izložba i knjiga "Ima li grada istočno od raja?"

Snimka Orišca

Snimka Orišca

Foto: Društvo arhitekata Split / Društvo arhitekata Split

Društvo arhitekata Splita i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić, izložbom i publikacijom predstavljaju prijedlog smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada Splita pod nazivom SPLIT 21_IMA LI GRADA ISTOČNO OD RAJA?

Prijedlog smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada Splita je skup nacrta infrastrukturnih i urbanističkih modela fokusiranih na područje istočnog dijela grada između splitske zaobilaznice i donjeg toka rijeke Žrnovnice koji kulminiraju projektom trajektne luke Orišac. Split 21 je misao o cjelini grada Splita kao dijela najvećeg metropolitanskog područja na istočnom Jadranu koje ovim planom hvata korak sa 21. stoljećem.

O izložbi

 Otvaranje izložbe održat će se u petak, 18. ožujka 2022. u 19 sati u prizemlju City Center One, Vukovarska 207 (kod glavnog ulaza).


Izložbu možete posjetiti od 18. ožujka do 3. travnja 2022.

Izložbu će otvoriti predsjednica DAS-a Daša Gazde, a studiju predstaviti autori:

prof.art. Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh.

doc.art. Ivan Jurić, dipl.ing.arh.

Jere Kuzmanić, dipl.ing.arh.

O publikaciji

Publikaciju Split 21_Ima li grada istočno od raja? možete preuzeti na sljedećem linku. Ovim putem molimo Vas da uz medijsku najavu izložbe priložite i link kako bi publikacija bila dostupna široj publici.

http://d-a-s.hr/objave/ima-li-grada-istocno-od-raja/

Prijedlogu je metodološki prethodila kvalitativna analiza povijesti prostornih planova na području Splita, njihove provedenosti i djelomično strukturirana kvalitativna analiza postojećih urbanističkih prijedloga, studija i drugih prostorno–planskih dokumenata koji se odnose na šire područje Splita. Publikacija predstavlja dokument koji je vrijedan i kao prilog sintezi urbanističkih tema koje se tiču šireg područja grada.

O projektu Split 21:

Radi se o prijedlogu kojim se metodama prostornog planiranja pokušava sagledati Split kao dio veće metropolitanske cjeline koju čini urbani prostor od Trogira do Podstrane. Nakon detaljne analize povijesnih i aktualnih prostornih planova i recentnih vizija o budućnosti razvoja šireg područja, prijedlog nudi infrastrukturna i urbanistička rješenja za nagomilane probleme šireg urbanog područja te predstavlja misao o cjelini grada Splita kao dijela najvećeg metropolitanskog područja na istočnom Jadranu.

Većina urbanističkih misli o Splitu fokusira se na prostor poluotoka i pokušava dokučiti kako rješiti nagomilane probleme uz pomoć većeg ili manjeg prostornog zahvata na jednoj lokaciji. Split 21 polazi od dvije pretpostavke – Split treba sagledavati kao dio veće cjeline odnosno buduće metropolitanske zone, a danas skupine općina i gradova između Trogira i Podstrane. Osim toga, splitski razvoj treba sagledati kroz sva mjerila istovremeno i tražiti rješenja na strukturnoj razini koja bi kao posljedicu mogla usmjeriti razmišljanje o lokacijama i specifičnim projektima potrebnima za raspetljavanje nastalog gordijskog čvora.

Takav integralan pristup, koji polazi od najšireg mjerila, neočekivano ili možda upravo očito, usmjerio nas je na istočne predjele grada. Nastao je prijedlog koji smo nazvali ‚Split 21_Ima li grada istočno od raja?‘ i koji predstavlja skup nacrta infrastrukturnih i urbanističkih modela na razini metropolitanskog područja te nekoliko konkretnih arhitektonsko–urbanističkih i prometnih idejnih prijedloga čija je svrha potvrditi vijabilnost ovog projekta u cjelini.

Projekt predlaže:

    • Novu lokaciju trajektne luke na području Orišca, novi gradski podcentar Split 4 i dva nova gradska predjela uz avenije Sjever i Jug kojima bi se konsolidirao prostor istoka grada.

    • Infrastrukturni sustav za kolni promet koji izmješta obilaznicu Splita na novu trasu prema istoku i uspostavlja jasnu strukturu reda prometnica od regionalnih do metropolitanskih i gradskih

    • Sustav željezničkog prometa koji uvodi novi gradski kolodovor i mrežu lake gradske željeznice-metroa

    • Pomorski promet koji osim s lukom Orišac sadrži i nove morske linije javnog prijevoza.

    • Novi sustav parkova i zelenih površina umreženih u prsten koji postaje 18km gradskih plaža od Marjana do Stobreča i od Spinuta do Kaštela međusobno povezanih kontinuiranim parkovnim sustavom čiji su ključni aduti Marjan, Karepovac i Salona.

Ovaj rad autori prezentiraju kao idejnu skicu i motiv za širu stručnu i javnu polemiku u kontekstu nužnosti organiziranja nezavisnih urbanističkih institucija te dugoročnog prostornog planiranja. Na kraju, ono što je najvažnije, pokušavamo odgovoriti na pitanje kakav ćemo trag u ovom prostoru ostaviti kako bi buduće generacije prepoznale naše vrijeme i nas u njemu. Prethodnici su nam ostavili Palaču, građanske predjele Manuša, Varoša i Lučca, obalni pojas zelenih javnih gradskih plaža s krunom Marjanom te planirana naselja poput Spinuta i Splita 3 s vrhunskim ostvarenjima tadašnjih velikana arhitektonske i urbanističke misli. Što naša generacija može reći o svom tragu u vremenu i prostoru Splita dvadeset prvog stoljeća? U tom smislu, ovaj dokument želi biti i provokacija koja nastoji pokrenuti dijalog i motivirati nove generacije da promišljaju model razvoja Splita kao metropolitanskog grada.