Jezikoslovac, filolog, pjesnik i profesor hrvatskog jezika dr. sc. Miljenko Buljac (Hrvace, 16. prosinca 1951.) objavio je prvi opsežni svezak svoje Povijesti hrvatske književnosti - Pregled hrvatskog pjesništva u kojem je obradio hrvatsku književnost od predrenesanse do romantizma i zrele romantike. Nakon Ive Frangeša, Slobodna Prosperova Novaka i Dubravka Jelčića, to je četvrti pokušaj sustavnog pogleda na više od pet stoljeća hrvatske pisane riječi, s nizom novih teoretskih tumačenja klasika naše književnosti.
Knjigu sam pripremao više godina i pokazujem kako neke slavne naslove još nismo dobro pročitali i utvrdili njihovo značenje u našoj književnoj baštini - kaže nam profesor Miljenko Buljac:
Miljenko Buljac, POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI – PREGLED HRVATSKOGA PJESNIŠTVA – knj. 1, Vlastita naklada, Hrvace – Međugorje 2023, str. 1-456, koja obuhvaća prikaz književnih razdoblja predrenesanse, renesanse, baroka, manirizma, rokokoa, katoličkog prosvjetiteljstva, doba rane romantike, romantizma i zrele romantike. U Uvodnim bilješkama uz Proslov, autor piše o pjesništvu, književnoteorijskoj potpori, o versologiji, hrvatskom izosilabičnom, silabičnom i pjesništvu oslabljene silabičnosti. Obuhvaćeno je sedamdesetak pjesnika od Marulića do Šenoe, uključivši i nekoliko naših značajnijih latinista. Uz djelovanja samih književnika prikazana su važna povijesna zbivanja. Rukopis je popraćen likovnim prilozima, fotografijama i crtežima pjesnika od kojih izdvajamo desetak crteža olovkom i ugljenom dr. sc. Damira Markulina, slikara i kipara. Knjigu je grafički uredio Neven Marin, a fotografijama popratio Živko Bačić. Knjiga je s tvrdim uvezom, a na naslovnici slika je Meštrovićeve splitske skulpture Marka Marulića snimljena iz bliskog rakursa.
Rukopis se sastoji od uvodnih napomena, sažetaka, preglednoga prikaza književnih djela, njihovih interpretacija i tumačenja, rasprava i ovjera spoznaja i mišljenja drugih književnih teoretičara, zaključaka, popisa izvora i literature, kazala s imenima, recenzijama istaknutih znanstvenika i pregledom sadržaja.
Druga knjiga (svezak) koja uskoro izlazi obuhvaća portrete i interpretacije pjesničkih uradaka pedeset hrvatskih pjesnika od Marulića do Šenoe.
U knjizi se razmatra o versologiji, stihu i slogu, o pjesničkoj intuiciji, nadahnuću i stvaralačkom umijeću, ljepoti pjesničke riječi, stilistici, estetskim vrijednostima pjesničkoga djela te odnosima pjesništva prema drugim umjetnostima i to na metodološkim pretpostavkama vlastite teorije koja se bitno razlikuje od dosadašnjih. Upravo je to uporište kojim se opravdava izbor i ljestvica vrijednosti kojom najavljujemo niz hrvatskih autora koji su zavrijedili mjesto u našem književnom, poetskom kanonu:
Ključne riječi i predmetnica prve knjige: Marko Marulić* Juraj Šižgorić* Jan Panonije* Ilija Crijević* Šiško Šišmundo Menčetić* Džore Držić* Hanibal Lucić* Petar Hektorović* Mavro Vetranović* Mikša Pelegrinović* Nikola Nalješković* Petar Zoranić* Marin Držić* Brne Karnarutić* Antun Sasin Bratosaljić* Sabo Bobaljević Mišetić* Dominko Zlatarić* Cvijeta Zuzorić* Juraj Baraković* Horacije Mažibradić* Stijepo Đurđević* Ivan Dživo Gundulić* Ivan Bunić Vučić* Junije Palmotić* Stjepan Gradić* Vladislav Menčetić* Jaketa Palmotić Dionorić* Petar Zrinski* Katarina Zrinski* Fran Krsto Frankopan* Petar Kanavelić* Jerolim Kavanjin* Pavao Ritter Vitezović* Ignjat Đurđević* Lovre Šitović* Filip Grabovac* Andrija Kačić Miošić* Antun Kanižlić* Matija Antun Relković* Rajmund Kunić* Bernard Zamanja* Matija Petar Katančić* Antun Mihanović* Stanko Vraz* Ivan Mažuranić* Dimitrija Demeter* Petar Preradović* Grgo Martić* Franjo Ciraki* August Šenoa*
Recenzije: prof. dr. sc. Antun Lučić, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, i izv. prof. dr. Vladimir Lončarević
Za ostale podatke javiti se autoru na e-mail: miljenkobuljac@gmail.com
IZ RECENZIJA
POUZDANE INTERPRETACIJE O NACIONALNOJ PANORAMI PJESNIŠTVA
Miljenko Buljac, POVIJEST HVATSKE KNJIŽEVNOSTI – PREGLED HRVATSKOGA PJESNIŠTVA – knj. 2, Kroatološke studije, rasprave i članci.
Sastavljeni knjižni blok POVIJEST HVATSKE KNJIŽEVNOSTI – PREGLED HRVATSKOGA PJESNIŠTVA poslužit će kao samostalno književnopovijesno i antologijsko djelo. Usto je više od uvoda za metodiku književnosti i teoriju recepcije, osobito razvidnim teorijskim, interpretativnim, poredbenim i historiografskim presjekom znanstvenih ostvaraja. Filološki promišljenim gledištima auktor izbora dopustio je svome tekstu da gospodari napisanom građom, s pravom ga poistovjećujući s intelektualnim vlasništvom, a ono se može navoditi iz prve ruke. Ono što ostaje napisano plodom je i širokih konzultacija i čitateljskih uvida, što jamči tekstološko iskustvo da dobiveni nalazi nisu izvučeni iz šešira već su nadahnuti, marljivi i zamašni tragovi za bolje filološke provjere. Jedinstvenost ove knjige jest i u tomu što se njezin potpisnik odvažio da školskim, priručničkim oblikom i gradivom pristupi pojedinačnom i skupnom književnom portretiranju. Takvom strukturom svjedoči nakanu da prilagodi i popravi dosadašnje književne kodekse na korist književne prakse, a uz potporu teorije i povijesti književnosti pri čemu je osvijetljeno ono što je ranije bilo nedostatno ocijenjeno, što je zaobiđeno ili prešućeno, osobito u manje tradiranim pjesničkim vrstama. Time je ušao i razradio složene ’satne’ mehanizme pjesničkih svjetova, ponudio izgled književnoga poslanja, bilo da prihvaća ili se sučeljava s određenim književnim tumačenjem, ustvari, upratio je dosadašnje ali naglasio i obnovljive ljestvice vrijednosti u povijesti hrvatske književnosti.
Doista, izbor interpretacija s pravom može poslužiti za jedan od presjeka povijesti hrvatske književnosti, osobito svojom interpretativnom dubinom i hermeneutičkom vještinom kojom sagledava pjesničke datosti. Prednost ovakvoga pothvata jest u donošenju obilja književnih primjera i njihove potanje raščlambe. Autor se zadržava u doličnu i rafiniranu diskurzivnom izjašnjenju: ponuđene interpretacije nisu tek sebe radi, dapače, njima razmiče okvire prethodnih objašnjenja, naročito uz konceptualnosti teksta, njegove kontekste s dugim književnim dosezima sve do čina vrednovanja.
Stranice knjige osjetan su prinos hrvatskoj filologiji, osobito doprinos kroatistici osvjedočen iz interpretativnoga očišta. Slijedom toga važan su prilog kroatologiji, književnoj znanosti i povijesti književnosti, a popratno lingvistici i versologiji. Dotjeranim interpretativnim pregledom pjesništva Miljenko Buljac ukazuje da hrvatska književnost nije na periferiji europskih književnih gibanja, dapače, njezina narav usredištena je u osobitosti i tipizacije europskih književnih formata, uz bok zapadnih, mediteranskih, orijentalnih i germanskih prožimanja i tragova, ali je i sastavnicom tih određenja, makar kadšto iz autsajderskih pozicija usprkos dehumanizirajućim okolnostima kojima je književnost s rubova dospijevala i u samo središte.
Istraživanje nosi odrednice interpretativne mape predstavnika hrvatske pjesničke riječi. Ovo je i jedna od inačica atribuiranja nacionalnog književnoga korpusa. Ponuđeno istraživanje pripadno je nastavnoj interpretaciji književnih tekstova, polaznih književnih djela, ali i popratnih kritičkih i povijesnih motrenja na izabrane tekstove. Jednostavno, ovo je po mnogočemu na „buljac-kod“ urađen i uređen nacionalni književni presjek.
Mostar, 26. veljače 2021.
Dr. sc. Antun Lučić, redoviti prof. u trajnom zvanju
Svojim kulturnopovijesnim interesima Miljenko Buljac utire put sustavnoj, modernoj i multidisciplinarnoj hrvatskoj književnoj historiografiji, vodeći pritom računa o književnoteoretskoj i metodološkoj problematici vezanoj uz pojedine pisce i/ili razdoblja, posebno se posvetivši književnosti kao umjetnosti riječi. Jasno je uočljiv značaj multidisciplinarog istraživačkog postupka te komparativni pristup povijesnim književnim razdobljima na predlošcima u kojima autor ispituje višestruke slojeve i literarne reference pjesničkih djela hrvatskih pjesnika ne zaboravivši pritom analize i poredbe sa sličnim europskim literarnim ostvarenjima, čime sustavno pokazuje hrvatsku uklopljenost u raznoliku europsku kulturnu baštinu.
Svojim književnim studijskim raspravama POVIJEST HVATSKE KNJIŽEVNOSTI – PREGLED HRVATSKOGA PJESNIŠTVA Miljenko Buljac otvara novu, važnu stranicu hrvatske književne i uopće kulturne povijesti, čime se ispravljaju mnogi neopravdani i nepravedeni propusti dosadašnje književne historiografije vezan uz istraživanje i promicanje hrvatskih pjesnika i njihovih djela. Premalo je ovakvih sintetskih i retrospektivnih književnih pregleda pjesništva, točnije onog dijela književnosti koji se temelje na jezičnom izražavanju i svim njegovim mogućnostima. Ovim vrijednim priručnikom studentima i općenito učećoj mladeži, kao i njihovim profesorima te svim ljubiteljima književnosti, pruža se slika hrvatske pjesničke baštine, bogatije za niz spoznaja vezanih uz kvalitetnije i sveobuhvatnije tumačenje svekolike hrvatske književne povijesti.
Zagreb, 28. svibnja 2021.
Dr. sc. Tihomil Maštrović, redoviti prof. u trajnom zvanju
Svoju analizu autor temelji na trima osnovama: tekstu, kontekstu (književnosni, biografski, historijski, filozofski, duhovni...), intertekstu, čime, upotrijebivši i likovne priloge, uspješno apsorbira različite poetološke ’škole’ i postiže cjelovitost pristupa, pazeći da ne mimoiđe manje poznate književne oblike i djela, pa i pjesnike koje dosadašnja književna povijest nije držala ’stožernima’. Ovom knjigom obuhvaćeni su gotovo svi pjesnici koje u luku od humanizma i renesanse do moderne smatramo pilastrima hrvatskoga pjesništva.
Zagreb, 22. veljače 2021.
Dr. sc. Vladimir Lončarević, izvanredni profesor
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
