Pod Marjanom prije 80 godina (3.)

Treći nastavak feljtona za naš portal, dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom, iz pera profesora Frane Barasa o gradu Splitu 1941. godine...

Svršili su Mare bali...

         Hrvatski ban Ivan Šubašić i nadbiskup Alojzije Stepinac stižu u Split posebnim vlakom 1. veljače 1941. te parobrodom Zagreb prosljeđuju za Dubrovnik da bi pribivali svečanoj proslavi blagdana sv. Vlaha. (Cjelokupni  ceremonijal prenosila je Radio stanica Zagreb na srednjem i kratkom valu.) Na kolodvoru priređen je svečani doček. Gradonačelnik dr. Josip Brkić obraćajući se banu, među ostalim reče: "Pozdravljam Vas u ime ovog najstarijeg hrvatskog grada, posvećenog stopama hrvatskih knezova i hrvatskih kraljeva i želim da Vam kratki boravak u našem gradu bude ugodan, istodobno želim Vam sretan put u naš slavni Dubrovnik, Split zna u punoj mjeri cijeniti značenje Vaše visoke posjete našoj hrvatskoj Ateni..."

         Po povratku u Split, ban Šubašić se u pratnji dr. Ive Tartaglie (bana nekadašnje Primorske banovine!) odvezao automobilom u Meštrovićevu vilu - dvorac u Mejama. Zatim je posjetio novu zgradu Banske ispostave, a otud pješice krenuo do HNK-a gdje ga je dočekao dr. Marko Fotez. Navratio je i do Gradskog poglavarstva, ali tamo nije zatekao gradonačelnika (!?), pak se vratio na parobrod, da bi u 11.30 posebnim  vlakom otputovao natrag u Zagreb.

        U prvom tjednu veljače u gradsku su luku i Kaštelanski zaljev iznenada uplovili brodovi Kraljevske ratne  mornarice: školski jedrenjak Jadran, krstarica Dalmacija, razarač Dubrovnik te više torpiljarki i minolovaca...

        U povodu "Dana velikih boraca", u dupkom punom Hrvatskom narodnom kazalištu održano je 9. veljače  predavanje o Matiji Gupcu i Antunu Radiću. Priredbu je otvorio i predavača (Nedjeljka Radobolju) predstavio Vojko Krstulović Švora, istaknuti hrvatski omladinac, novinar i jedan od vođa splitskog HSS-a. (Njega će tri godine poslije, u lipnju 1944. po nalogu KPJ mučki ubiti atentator Tito Kirigin!)  

        Najavljuje se izlaženje novog splitskog tjednika Dalmatinska Hrvatska glasila gradske organizacije HSS-a. Glavni i odgovorni urednici tog političko-ekonomsko-kulturnog tjednika koji će nažalost izlaziti samo mjesec dana, bili su prof. Veljko Poduje te dr. Dalibor Parać.

       Počelo je raspačavanje Hrvatske enciklopedije tiskane u 9000 primjeraka. Prvi svezak predstavljen u izlogu knjižare i papirnice Bojanić i Peroš na vrhu Pjace privlači pozornost građana. (Vrijedi podsjetiti da su - unatoč ratnim nedaćama - uporni dr. Mate Ujević i suradnici uspijeli objaviti pet svezaka, posljednji je izišao nekoliko dana prije ulaska partizana u Zagreb 1945...)

       U prizemnici Doma Gospe od Zdravlja priređena je svečana akademija u 13 točaka. Đaci uvježbavaju prigodnu pjesmu Tisuć tristo prođe ljeta, otkad sja nam vjera sveta... Veljača obiluje i drugim kulturno-zabavnim manifestacijama. U hotelu Ambasador Klub komorne muzike organizira redovita gostovanja. Među ostalima nastupaju: Zagrebački komorni trio (Maček - Šulek - Janigro), operna pjevačica Marijana Radev te pijanistice  Branka Musulin i Sonja Tudor. Hrvatsko narodno kazalište premijerno izvodi Strozzijevu dramu Kameleoni, a u foyeru Marko Fotez priređuje Književnu većer posvećenu Jerolimu Kavanjinu. Na drugom katu Bračko-amerikanske banke - u bivšim prostorijama Iseljeničkog kluba otvoren je Iseljenički muzej. Gradonačelnik dr. Josip Brkić, biskup dr. Kvirin Klement Bonefačić i prota Urukalo svečano otvaraju novu Mušku ubožnicu u Radničkoj ulici iza Gripa. U njoj se udobno smjestilo 55 štićenika. Imaju čak i moderno protuzrakoplovno  sklonište! Održavaju se veliki tradicionalni karnevalski plesovi raznih strukovnih, političkih i sportskih organizacija i društava. Samo za onaj Hrvatskog veslačkog kuba upućeno je 1500 pozivnica... 

        Na tusti četvrtak 20. veljače strahovita lebićada razrovala je Matejušku i teško oštetila veliku društvenu  baraku na Firulama. Na pokladni ponedjeljak nedaleko Zaostroga prisilno se spustio talijanski vojni zrakoplov.

        Unatoč sve većoj oskudici – namirnice se racioniraju, dijele se potrošačke iskaznice - Splićani po običaju luduju u karnevalu. Osobito se isticalo Društvo cukuna koje je dostojanstveno pratilo Krnju gradskim ulicama.  Vesele maskirane grupe i tisuće pojedinačnih krabulja predstavaljali su među ostalim: invaziju, Egipćane, rode, kauboje, sablasti, Kineskinje i Japanke, rokoko-dame i srednjovjekovne vitezove... Na pokladni utorak u kavani Central nije bilo slobodnog mjesta već od tri sata poslije podne. Narodni trg i Riva bili su krcati razdragana mnoštva. Točno u ponoć poletjele su rakete, zapraskale petarde. Dok je Krnje dogorijevao,  glazba je svirala posmrtni marš, maškare su plakale, a momci (očekujući mobilizacijski poziv!) pjevali Svršili su Mare bali.. Bumbal sv. Duje i mrtvačka zvona ostalih crkava, pola su sata podsjećali: Memento homo, quia  pulvis est..." Bio je to posljednji od pravih splitskih karnevala.

Frano Baras