Riječ je o petoj po redu stručnoj radionici za suce i državne odvjetnike, koje se organiziraju u
okviru provedbe Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do
2021., radi podizanja svijesti pravosudnih dužnosnika o kaznenom djelu trgovanja ljudima i što
učinkovitijeg procesuiranja ovog kaznenog djela, ali i razumijevanja psiholoških utjecaja
traume na žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima kao potencijalne svjedoke u postupku. Prva
ovakva radionica održan je u Varaždinu, 11. studenog 2021., druga u Osijeku, 22. studenog
2021., treća u Zagrebu, 17. prosinca 2021., a četvrta u Opatiji, 4. ožujka 2022.
Sudionicima radionice će se uvodnim govorom obratiti g. Alen Tahiri, univ. spec. pol., ravnatelj
Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i nacionalni
koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima, gđa Verica Orešić Cvitan, v.d. ravnatelja
Pravosudne akademije te g. Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu.
Voditelji radionice su Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu i Goran
Supančić, zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u
Varaždinu, koji će prezentirati fenomen trgovanja ljudima kroz domaće i međunarodne izvore.
Kroz radionicu će biti izloženi i procesni aspekti ovog kaznenog djela, identifikacija i položaj
žrtve te suradnja državnog odvjetnika i policije. Prezentirat će se postojeća sudska praksa i
sudska „politika kažnjavanja“ s time da je naglasak radionice na radu u grupama kroz rješavanje
praktičnih primjera.
Trgovanje ljudima jedno je od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u
području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima, niti jedna
država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar
borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci
podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u
svjetskim razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog
iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava.
Nacionalni referalni sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj uključuje
aktivan rad velikog broja tijela državne uprave i nevladinih organizacija i to kroz djelovanje
Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Operativnog tima Nacionalnog odbora za
suzbijanje trgovanja ljudima i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima.
Nacionalni odbor zadužen je za donošenje programa i planova na području suzbijanja trgovanja
ljudima te predlaže najvažnije političke smjernice na ovom području. Osnovan je kao
multidisciplinarno, međuresorno tijelo u kojem su imenovani predstavnici svih relevantnih
tijela državne uprave, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga koji, svaki u svom
djelokrugu, provode aktivnosti na području suzbijanja trgovanja ljudima. Nacionalnim
odborom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za društvene
djelatnosti i ljudska prava. Operativni tim za suzbijanje trgovanja ljudima osnovan je radi brzog
i učinkovitog rješavanja problema koji se javljaju u konkretnim slučajevima, a predsjedava mu
nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima. Nacionalni koordinator za suzbijanje
trgovanja ljudima koordinira rad tijela koja djeluju na području suzbijanja trgovanja ljudima te
je član međunarodnih mreža nacionalnih koordinatora (mreže nacionalnih izvjestitelja i
ekvivalentnih mehanizama Europske unije te neformalne mreže nacionalnih koordinatora
Jugoistočne Europe), čime se potiče transnacionalna borba protiv trgovanja ljudima.
Nacionalni dokumenti relevantni za ovo područje posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska
prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima. Posljednji strateški dokument na ovom području bio je
Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021., dok je Ured za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u međuvremenu pokrenuo
postupak izrade novog strateškog dokumenta, Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja
ljudima za razdoblje od 2022. do 2027. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do
2024., sukladno postojećem zakonodavnom okviru strateškog planiranja.
Republika Hrvatska je u prvih par godina od uspostavljanja nacionalnog referalnog sustava
suzbijanja trgovanja ljudima bila isključivo tranzitna država, no tijekom zadnjih godina uočena
je promjena tog trenda te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao država porijekla te
krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. Naime, posljednjih godina većina identificiranih
žrtava bile su državljanke Republike Hrvatske koje su seksualno ili radno iskorištavane unutar
granica Republike Hrvatske (tzv. „interni trafficking“). Trendovi u Republici Hrvatskoj
odgovaraju trendovima na svjetskoj razini, žrtve su uglavnom žene ili djevojčice, koje su
seksualno eksploatirane.
Od 2002. do danas ukupno je identificirano 424 žrtava trgovanja ljudima. U 2016. identificirano
je 30 žrtava. Žrtve su uglavnom bile hrvatski državljani/ke (22 od ukupno 30), koji su radno i
spolno eksploatirani. Počinitelji su također uglavnom bili hrvatski državljani. U 2017.
identificirano je 29 žrtava. Žrtve su uglavnom bile državljani/ke Republike Hrvatske,
maloljetnih žrtava je bilo 14, punoljetnih 15, prevladavala je radna eksploatacija i činjene
protupravnih radnji (u porastu), počinitelji su uglavnom bili hrvatski državljani. U 2018.
identificirano je 76 žrtva (od toga 59 žrtava državljana NR Kine, Tajvan), uglavnom punoljetne
žrtve muškog spola, a kao oblik eksploatacije prevladavalo je činjenje protupravnih radnji. U
2019. identificirano je 27 žrtava, prevladavala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu
činjenja protupravnih radnji, žrtve su većinom bile žene. U 2020. identificirano je 15 žrtava,
prevladavala je radna eksploatacija i spolna eksploatacija, žrtve su većinom bile muškarci, dok
je u 2021. identificirano ukupno 19 žrtava trgovanja ljudima od kojih je 10 žrtava maloljetno,
a prevladala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu činjenja protupravnih radnji. U 2022.
do sada identificirano je ukupno šest novih žrtava trgovanja ljudima. Radi se o jednom
državljaninu Savezne Republike Njemačke, tri državljanina/nke Republike Hrvatske, jednoj
državljanki Burkine Faso i jednog državljanki Ugande.
U prilogu je program radionice. Predstavnici medija će imati priliku dobiti izjave za vrijeme
pauze za kavu, od 10.30 do 11.00 sati.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.