Hrvatski radio

Radio Split

12:14 / 27.04.2022.

Autor: ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU

R a d i o n i c a „Suzbijanje trgovanja ljudima“ Hotel Park

Hotel park Split

Hotel park Split

Foto: facebook.com / facebook.com

Dana 28. travnja 2022., u Hotelu Park, Hatzeov perivoj 3, Split, u vremenu od 9:00 do 16:00

sati, održat će se radionica na temu „Suzbijanje trgovanja ljudima“, koju organizira Ured za

ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Pravosudnom

akademijom. 

Županijski sud Split

Županijski sud Split

Foto: HRT / HRT

Riječ je o petoj po redu stručnoj radionici za suce i državne odvjetnike, koje se organiziraju u

okviru provedbe Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do

2021., radi podizanja svijesti pravosudnih dužnosnika o kaznenom djelu trgovanja ljudima i što

učinkovitijeg procesuiranja ovog kaznenog djela, ali i razumijevanja psiholoških utjecaja

traume na žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima kao potencijalne svjedoke u postupku. Prva

ovakva radionica održan je u Varaždinu, 11. studenog 2021., druga u Osijeku, 22. studenog

2021., treća u Zagrebu, 17. prosinca 2021., a četvrta u Opatiji, 4. ožujka 2022.

Sudionicima radionice će se uvodnim govorom obratiti g. Alen Tahiri, univ. spec. pol., ravnatelj

Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i nacionalni

koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima, gđa Verica Orešić Cvitan, v.d. ravnatelja

Pravosudne akademije te g. Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu.

Voditelji radionice su Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu i Goran

Supančić, zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u

Varaždinu, koji će prezentirati fenomen trgovanja ljudima kroz domaće i međunarodne izvore.

Kroz radionicu će biti izloženi i procesni aspekti ovog kaznenog djela, identifikacija i položaj

žrtve te suradnja državnog odvjetnika i policije. Prezentirat će se postojeća sudska praksa i

sudska „politika kažnjavanja“ s time da je naglasak radionice na radu u grupama kroz rješavanje

praktičnih primjera.

Trgovanje ljudima jedno je od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u

području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima, niti jedna

država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar

borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci

podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u

svjetskim razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog

iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava.

Nacionalni referalni sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj uključuje

aktivan rad velikog broja tijela državne uprave i nevladinih organizacija i to kroz djelovanje

Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Operativnog tima Nacionalnog odbora za

suzbijanje trgovanja ljudima i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima.

Nacionalni odbor zadužen je za donošenje programa i planova na području suzbijanja trgovanja

ljudima te predlaže najvažnije političke smjernice na ovom području. Osnovan je kao

multidisciplinarno, međuresorno tijelo u kojem su imenovani predstavnici svih relevantnih

tijela državne uprave, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga koji, svaki u svom

djelokrugu, provode aktivnosti na području suzbijanja trgovanja ljudima. Nacionalnim

odborom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za društvene

djelatnosti i ljudska prava. Operativni tim za suzbijanje trgovanja ljudima osnovan je radi brzog

i učinkovitog rješavanja problema koji se javljaju u konkretnim slučajevima, a predsjedava mu

nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima. Nacionalni koordinator za suzbijanje

trgovanja ljudima koordinira rad tijela koja djeluju na području suzbijanja trgovanja ljudima te

je član međunarodnih mreža nacionalnih koordinatora (mreže nacionalnih izvjestitelja i

ekvivalentnih mehanizama Europske unije te neformalne mreže nacionalnih koordinatora

Jugoistočne Europe), čime se potiče transnacionalna borba protiv trgovanja ljudima.

Nacionalni dokumenti relevantni za ovo područje posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska

prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima. Posljednji strateški dokument na ovom području bio je

Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021., dok je Ured za

ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske u međuvremenu pokrenuo

postupak izrade novog strateškog dokumenta, Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja

ljudima za razdoblje od 2022. do 2027. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do

2024., sukladno postojećem zakonodavnom okviru strateškog planiranja.

Republika Hrvatska je u prvih par godina od uspostavljanja nacionalnog referalnog sustava

suzbijanja trgovanja ljudima bila isključivo tranzitna država, no tijekom zadnjih godina uočena

je promjena tog trenda te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao država porijekla te

krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. Naime, posljednjih godina većina identificiranih

žrtava bile su državljanke Republike Hrvatske koje su seksualno ili radno iskorištavane unutar

granica Republike Hrvatske (tzv. „interni trafficking“). Trendovi u Republici Hrvatskoj

odgovaraju trendovima na svjetskoj razini, žrtve su uglavnom žene ili djevojčice, koje su

seksualno eksploatirane.

Od 2002. do danas ukupno je identificirano 424 žrtava trgovanja ljudima. U 2016. identificirano

je 30 žrtava. Žrtve su uglavnom bile hrvatski državljani/ke (22 od ukupno 30), koji su radno i

spolno eksploatirani. Počinitelji su također uglavnom bili hrvatski državljani. U 2017.

identificirano je 29 žrtava. Žrtve su uglavnom bile državljani/ke Republike Hrvatske,

maloljetnih žrtava je bilo 14, punoljetnih 15, prevladavala je radna eksploatacija i činjene

protupravnih radnji (u porastu), počinitelji su uglavnom bili hrvatski državljani. U 2018.

identificirano je 76 žrtva (od toga 59 žrtava državljana NR Kine, Tajvan), uglavnom punoljetne

žrtve muškog spola, a kao oblik eksploatacije prevladavalo je činjenje protupravnih radnji. U

2019. identificirano je 27 žrtava, prevladavala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu

činjenja protupravnih radnji, žrtve su većinom bile žene. U 2020. identificirano je 15 žrtava,

prevladavala je radna eksploatacija i spolna eksploatacija, žrtve su većinom bile muškarci, dok

je u 2021. identificirano ukupno 19 žrtava trgovanja ljudima od kojih je 10 žrtava maloljetno,

a prevladala je spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu činjenja protupravnih radnji. U 2022.

do sada identificirano je ukupno šest novih žrtava trgovanja ljudima. Radi se o jednom

državljaninu Savezne Republike Njemačke, tri državljanina/nke Republike Hrvatske, jednoj

državljanki Burkine Faso i jednog državljanki Ugande.

U prilogu je program radionice. Predstavnici medija će imati priliku dobiti izjave za vrijeme

pauze za kavu, od 10.30 do 11.00 sati. 

Županijski sud Split

Županijski sud Split

Foto: HRT / HRT