U povodu bolesti potkornjaka na Marjanu, Joško Kalilić poslao je svoje viđenje na primjeru čišćenja šume na Turskoj kuli. Stanovnici Lovreta, dnevni posjetitelji sa svojim ljubimcima, brojni volonteri kao i djeca iz vrtića i osnovnih škola redovito posjećuju Tursku kulu
– najveći i najljepši park u centru Splita koji sadrži nekoliko tisuća borova, čempresa i ostalih stabljika i biljaka.
U 2015. trebalo je pola godine brojnim volonterima da u okviru projekta „Čista i uređena Turska kula“ očiste i urede potpuno zapuštenu i neprohodnu Tusku kulu (oko 25 kektara) od komunalnog i biološkog otpada.
Park je očišćen i uređen do te mjere da omogućava posjetiteljima prohodnost, vidljivost i šetnju po svim djelovima parka bez straha od bilo čega. Čak imaju doslovno pristup do svakog bora, čempresa ili nekog drugog stabla.
I brojni ljubimci, posebno psi, trčkaraju i skakuću po cijelom parku što prije volonterske akcije nije bilo moguće. Isti je slučaj i s malom djecom iz vrtića koja organizirano dolaze sa svojim tetama, razdragano trčkaraju po svim dijelovima parka.
Ako jaka bura povremeno i obori neki tanji i manje otpornji bor odmah se to dojavi Parkovima i nasadima ili eventualno vatrogascima koji ga brzo uklone. Svaka promjena u parku ili na stablima koja se eventualno uoči, dojavi se nadležnim institucijama ili ih posjetitelji sami uklone (npr. suhe grane, otpale šiške, manji komadi otpada koji dolete nošeni vjetrom ili ih neki od nemarnih posjetitelja ostave u parku).
Iako je park udaljen od Marjana oko 800 m zračne linije ipak na zadovoljstvo svih ljubitelja i posjetitelja Turske kule, park odolijeva za sada svim vrstama šumskih nametnika jer bi to uz oćišćeni i uređeni park bilo dobro vidljivo. Dapače, sve su krošnje stabala u potpunosti zelene što pokazuju najnovije uzete brojne fotografije iz svig dijelova parka. Ako bi eventualno i došlo do dolaska potkornjaka u tako uređeni park, to bi posjetitelji vjerojatno brzo uočili (svježe rupe u kori debla bora, njena eventualna nabreklost uz istovremeno otpadanje kao i znakovi sušenja krošnje), te bi odmah prijavili stručnim službama grada. U slučaju pozitivne dijagnoze oboljelo stablo bi se što prije uklonilo i time spriječilo daljnje širenje potkornjaka.
Zato nas čudi da neki „samozvani stručnjaci“ koji nikad nisu pomagali u volonterskim akcijama ni na Marjanu ni na Turskoj kuli, uznemiruju građane izjavama o eventualnoj sumnji u dolazak potkornjaka u park što nitko nije dokazao niti je to do sada vidljivo na bilo kojem stablu. Očito opečeni na primjeru Marjana dolaze puhati na hladno u parku Turske kule, što je potpuno neprimjereno jer nepotrebno stvaraju uzbunu i paniku kod građana.
Brojne priložene fotografije pokazuju da je Turska kula u cijelosti lijepa i zdrava zelena oaza bez ikakvih vidljivih znakova neke šumske bolesti.
Na početku volonterskih radova na Turskoj kuli prvi zadatak je bio ukloniti desetke zatečenih osušenih borova, čempresa i ostalih stabala koji su se dugi niz godina nalazili u takvom stanju, jer nitko službeno nije vodio brigu o parku. Normalno je za svaku šumu, pogotovo zapuštenu, u kojoj ima na tisuće stabala da će neki bor zbog starosti ili bilo kojih drugih razloga osušiti se. U tom slučaju trebalo bi ga što prije ukloniti jer ga iz estetskih razloga nije lijepo za vidjeti, privlaći razne nametnike koji se drvom hrane, a u slučaju požara gorio bi jače i brže od ostalih zelenih borova. Na taj način ostali su samo zdravi i zeleni borovi, čempresi i ostala stabla u kojima danas posjetitelji parka uživaju.
Nakon volonterske akcije na Marjanu 2014, u kojoj je sudjelovalo oko 1500 volontera u okviru projekta "Čist i uređen Marjan" po kojem je pošumljeni dio Marjana (180 hektara) bio podijeljen na 900 fiktivnih parcela po 2000 m2 svaka, bivša uprava JU Marjan nije dala suglasnost nastavku početne akcije prema projektu koji bi omogućio čišćenje i estetsko uređenje čitavog pošumljenog dijela Marjana što bi možda spriječilo dolazak potkornjaka, a u slučaju njegovog eventualnog dolaska brzo bi se svaki slučaj dijagnosticirao i sanirao i na taj način spriječilo njegovo širenje što se nažalost sada događa.
Fiktivna parcela br.14 (100 m od prve vode) najbolje pokazuje kako je približno trebao izgledati cijeli Marjan da je projekt realiziran do kraja.
Volonteri i ostali posjetitelji Turske kule će kao i do sada redovito nadzirati park u nastojanju uočavanja svih vidljivih oštećenja i ostalih eventualnih sumnjivih promjena na flori parka i biti u kontaktu s nadležnim stručnim službama. Stoga je neprimjereno da bilo tko stvara paniku kod stanovništva kad je očito da za to za sada nema razloga.
Dr. Joško Kalilić
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.