Studinova izložba 1921.- 2021. u Vitturiju

Muzej grada Kaštela priređuje otvorenje djelomične rekonstrukcije izložbe Marina Studina u utorak, 21. 12. 2021. u 19.30 sati u Kaštelu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Izložba će biti otvorena do 22. siječnja 2022.

Djelomičnom rekonstrukcijom STUDINOVE IZLOŽBE iz 1921. i pratećim katalogom podsjećamo na izložbu Marina Studina koji je posvetio majci otvorenu najprije u Kaštelu Novome u Općinskoj vijećnici a potom u Gradskoj vijećnici u Splitu.

Prvo predstavljanje Marina Studina u rodnom Kaštelu Novome zacijelo je za njega i njegovu obitelj bilo vrlo emotivno, a za mještane Donjih Kaštela bio je značajan kulturni događaj koji se uklapa u njihovo nastojanje i težnje u oblikovanju ekonomskih, političkih i društvenih pozicija. Već se prije 11 sati, kada je zakazano svečano otvorenje izložbe, okupio težački svijet, kako izvještava nepotpisani autor rubrike Podlistak u "Novom Dobu", naslovnog teksta Pred kulom radosti - Sa izložbe Marina Studina u Donjim Kaštelima. Na otvorenju izložbe pristigli su uvaženi gosti iz Splita....

Studin je 1919. i 1920. radio na dvama ciklusima: Kula bola i Kula radosti. Većina tih radova bila je izložena na njegovoj prvoj samostalnoj izložbi u Salonu Urllich u Zagrebu 1919. godine. U katalogu izložbe 1921. godine navodi se još jedan ciklus, skraćenog naziva SPB Uz novonastale radove Studin je na kaštelanskoj i splitskoj izložbi izložio dio radova s ​​prve izložbe a dio ih je prezentirao fotografijama.

Katalog sadrži tekst hrvatskoga pjesnika Augustina Tina Ujevića (1891. – 1955.) koji povezuje Studinov umjetnički izraz s osudom ratnih zbivanja i njihovih posljedica, naglašavajući njegov mladenački opor i buntovan izraz težnje prema etičkim i univerzalnim vrijednostima.

Osim ekspresivnosti ove dvije grupe skulptura povezuje i naglašen patos. One su iskaz traumatskih iskustava, intenzivnih emocija mladenaštva i žudnje za pravednim društvom. Te rane skulpture odražavaju intenzitet kiparevih izmiješanih i neobuzdanih emocionalnih sila: revolta, ogorčenosti, prkosa, ljutnje, mladenačke arogancije, boli, strasti i erotike. U kasnijim skulpturama dijelom već 1919. kipar napušta te intenzivne osjećaje i izraz mu se smiruje…

Ova mladenačka izložba, kao i prethodna koja se održala u razmaku tek nešto većem od godine već tada pokazuje i otkriva nemir, buduća stilska lutanja i naznake svih njegovih izričaja; od secesijske stilizacije, redukcije, ekspresije, liričnosti i sintetskog intimizma, realizma i arhaičnog, lapidarnog pučkog izraza… (iz teksta autorice izložbe Mirele Vujević Duvnjak)