Jesmo li zaista na rubu klimatskog sloma?

Jesmo li zaista na rubu klimatskog sloma?

Napola medijski primjećeno prošlo je izvješće UN a o dramatičnom nestajanju živih vrsta sa lica Zemlje te ispod mora, prijetnja za milijun njih, kao i približavanju klimatskog sloma. Provjerili smo u znanstvenim krugovima vjerodostojnost izvješća.

 

Prof. dr. Andrija Finka s odjela akvakulture, poljodjelstva  i ekologije Zadarskog sveučilišta potvrđuje istinitost predviđanja dodajući kako u zadnjih nekoliko 100 000 godina nikada nismo imali toliku količinu co2 u zraku što znači da je zemlja imala cikluse grijanja i hlađenja kroz povijest ali oni nisu bili prouzročeni ljudskim faktorom. Za današnje stanje isključivo je kriv čovjek.

„Imamo povećanu koncentraciju co2 nastalu kao posljedica spaljivanja fosilnih goriva, do 2050 predviđa se povećanje temperature prosječno od 2- 5 stupnja. Na Sibiru ima velika količina zaleđenog metana, te u slučaju velike zagrijanosti taj će se metan osloboditi a on je 20 puta jači zagrijavač od co2. Tada bi stupio na snagu kumulativni učinak koji bi naglo doveo do zagrijavanja.“

 

Promjene temperatura djelovat će na adaptaciiju vrsta. „Neke će se prilagoditi neke ne ali pod koju cijenu?“- pita se Finka i dodaje "umiranje i rađanje planete se događalo i prije ali sada je to takvom brzinom, dosad nezabilježeno“.

 

Jadransko more je isto zahvaćeno globalnim zatopljenjem.

 „Kako je postao pretopao na djelu je tropifikacija koja dovodi vrste iz tropskog pojasa tj. Crvenog mora u Jadran a nativne vrste će polako nestajati.“

Ipak, još uvijek se može nešto poduzeti, napominje Finka a takav apel stoji i u UN ovom izvješću.

Plastika je veliki problem, kako u moru tako i izvan. Svaka sedma srdela je puna plastike. Problem su kućne perilice u koje ako ubacimo nešto plastično, kroz kanalizaciju u more nepovratno odlazi  tzv. mikroplastika čime  se zagađuje more“

 

Što se tiče ekološke slike, Zadar je prema profesoru Finki  relativno čist grad pa ipak upozorava na mikrootpad, plastiku ili aluminij iz omota žvakaćih guma, foliju, celofan koji se bacaju te poziva građane na osvještavanje, vraćanje prirodnim materijalima, platnenim vrećicama, staklenim bocama ili pravilnom odlaganju smeća. Bacanje hrane još je jedan problem:

EU trenutno proizvodi 4 puta više hrane od potrebnog, Ostatak od 75 posto se baca“

Oprezan u prognozama Andrija Finka seže do 5 godina te naglašava kako će nagle i dramatiočne izmjene vremena postati češće ali i pojava nametnika poput palmine pipe koja je „pojela“ poznate zadarske palme kao i otočne Phoenix palme. "Ni u moru nije bolje, pojavila se četverozupka, otrovna vrsta koju su već stručnjaci pokušali istrijebiti a i nove su se vrste sardina karakterističnih za južni Jadran pojavile na sjeveru“.

Promjene su neizbježne te upozorava na oprez i osvještavanje kritičnosti stanja. "Čovjek je dosta toga pokvario, na redu je da nešto i popravi"- zaključuje zadarski znanstvenik.

 

 

 

 

 

 

Komentari