Kako s pomoću lažine sačuvati pješčane plaže?

Kako s pomoću lažine sačuvati pješčane plaže? Kako s pomoću lažine sačuvati pješčane plaže?
Filip Brala/PIXSELL Filip Brala/PIXSELL
Filip Brala/PIXSELL Filip Brala/PIXSELL
Dino Stanin/PIXSELL Dino Stanin/PIXSELL
Filip Brala/PIXSELL Filip Brala/PIXSELL

Filip Brala/PIXSELL

Iako hrvatska obala nema pješčanih plaža kao neke druge mediteranske zemlje, projekt zaštite i očuvanja morske trave, odnosno posidonije, provodit će se upravo na plaži Sakarun. Zeleno svjetlo za taj projekt Javna ustanova Natura Jadera dobila je na skupu koji se nedavno održao na Sardiniji.

Nekima, a posebno turistima, neugodna pri ulasku ili izlasku iz mora, nakupljena morska trava ili lažina, itekako je bitna za eko-sustav. Osim što je prvi znak da se radi o izuzetno čistom moru, ona štiti pješčane plaže, koje su meka za strane turiste.

Na sve pješčane plaže vole doći turisti, a njima posidonija ili morska trava na plaži smeta, jer misle da je prljavo, jer nemaju gdje staviti ručnik ili im zauzima prostor, lijepi im se za noge, pa je praksa na većini Mediterana micanje lažine s pješčanih plažakaže Morana Bačić iz Nature Jadere koja s projektom Sakarun sudjelovala na skupu na Sardiniji.

Međutim, pojašnjava i koje su posljedice micanja lažine s plaža. Lažina je jedna brana. Znači, tijekom zime kada morski valovi, a možete misliti na Mediteranu i te morske struje i valovi, kada nema te zaštitne brane od posidonije odnose pijesak. To je čista erozija, a ona sprječava eroziju plaže. Valovi povuku pijesak u more i plaža pomalo nestaje, navodi Bačić. 

I to je problem koji muči sve mediteranske zemlje - kako očuvati pješčane plaže, a ne ugroziti zaradu od turizma. Naravno da mora biti kompromisa. Nije zaštita prirode da ne smije biti ljudi, nego da upravo ti ljudi misle na zaštitu prirode. Znači, kroz ovaj projekt ćemo osmisliti najbolji model kako pomiriti turizam i zaštitu prirode, kako osvijestiti ljude da je ta posidonija nešto lijepo,da kada hodaju po plaži, ako im se zalijepi, da to nije neki problem, nego da znaju da je to nešto lijepo. Naime, nije nam cilj zabrana,nego naći kompromis, zaključuje Morana Bačić.

A partneri u tom procesu postizanja kompromisa su i općina Sali te tamošnja turistička zajednica, a kako će to konkretno izgledati znat ćemo nakon završetka pilot-projekta, koji bi onda mogao biti primjer i drugim hrvatskim pješčanim plažama.

 

Komentari