Koga briga za građanski odgoj

Koga briga za građanski odgoj

Samo četvero profesora iz zadarskih srednjih i osnovnih škola zanimala je sinoćnja tribina o građanskom odgoju i obrazovanju, koju su zajednički organizirali zadarska Udruga Cinaz i GOOD inicijativa. Razmatralo se koliko je provediv trenutačni način izvođenja građanskoga odgoja u školama, te se zaključilo da je jedino ispravno rješenje uvođenje posebnoga predmeta u škole.

Kad su sami profesori i nastavnici nezainteresirani za predmet koji moraju predavati od početka ove školske godine, ne čudi da ta tema ne zanima ni roditelje, a kamoli učenike. Priča o Građanskom odgoju i obrazovanju završila je kao i ona o Zdravstvenom – umjesto zasebnoga predmeta, kako je najavljivao bivši ministar, i taj se predmet kroz 35 sati predaje međupredmetno. Učiteljima je ostalo niz nepoznanica – kako ocjenjivati, kako se pripremati i što pričati, rekla nam je jedna od četvoro profesora koje je ta tema zanimala.

Najteže je profesorima što se osjećaju kao da su prepušteni sami sebi, da oni to moraju sami osmisliti, sami izvesti i na kraju valorizirati. Možda se nastavnici u svemu tome osjećaju malo izgubljeno, rekla nam je profesorica jedne zadarske osnovne škole.

Nikolu Baketu iz Inicijative GOOD takvi problemi ni najmanje ne čude. Kako je naglo donesena odluka o uvođenju međupredmetne nastave u ovoj godini te se odustalo od građanskoga obrazovanja kao zasebnoga predmeta, tako su došli i problemi, gdje su nastavnici nepripremljeni, ne znaju kako to funkcionira, a očito ni Ministarstvo ni Agencija za odgoj i obrazovanje nisu bili sami spremni na takav postupak, rekao je Baketa. 

fotografija-2-8.jpgNikola Baketa

Osim što su profesori pokazali nezainteresiranost za temu, još više brine da osim naše sugovornice nitko nije javno želio govoriti o problemima u organizaciji nastave Građanskoga odgoja.  Stoga se postavlja pitanje, kako će oni koji se boje iznijeti svoj stav – naučiti djecu da građansko društvo podrazumijeva upravo zauzimanje vlastitoga stava o bitnim društvenim temama. 

Kroz građanski odgoj i obrazovanje djecu pripremamo za funkcioniranje u političkom sustavu u kojemu se nalaze, u zajednici, počevši od lokalne, pa do uključivanja i sudjelovanja u odlukama i pokretanjima određenih inicijativa. Osim toga građanski odgoj obuhvaća i jednu interkulturalnu dimenziju, u kojoj se djeca upoznaju s drugim vjerama, kulturama i zajednicama koje ih okružuju, ističe Baketa. 

Organizatori sinoćnje tribine napominju, kako građanski odgoj, kako tvrde neke udruge, ne odražava bilo kakav svjetonazor, nego priprema mlade da kao odgovorni dionici izgrađuju društvo tolerancije i prihvaćanja različitosti.

 

Komentari