"Mala pobjeda" u borbi za očuvanje europskih mora

"Mala pobjeda" u borbi za očuvanje europskih mora

Hrvoje Jelavic/PIXSELL, ilustracija

Europski parlament je ovoga tjedna usvajanjem mjera protiv ispuštanja otpada s brodova u more ostvario "malu pobjedu" u zaštiti europskih mora, ocjenjuju "zeleni" europarlamentarci. I brodovi će morati razvrstavati otpad.

Zastupnici Europskog parlamenta su na ovotjednom plenarnom zasjedanju usvojili zakonodavnu rezoluciju o Prijedlogu direktive EP-a i Europskog vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, što je posebice naišlo je na odobravanje zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza (EFA).
"Osobno, ovo je naša velika pobjeda i mala pobjeda u borbi protiv zagađenja mora plastikom", poručili su Zeleni.
"Smanjenje morskog otpada iz izvorišta na moru predstavlja doprinos ciljevima kružne ekonomije. Direktiva usklađuje zakonodavstvo EU-a s međunarodnom konvencijom za sprečavanje onečišćenja s brodova (MARPOL), a u nekim točkama ju i nadilazi", ocijenili su Zeleni na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

S brodova dolazi 20 posto svog otpada u moru

Otpad s brodova predstavlja oko 20 posto sveukupnog otpada koji se odlaže u moru. U europskim vodama godišnje završi između 60.000 do 300.000 tona otpada s brodova, uz 31.000 prostornih metara razlivenog ulja i 136.000 prostornih metara kanalizacijskog otpada s trgovačkih brodova.

Po ocjeni hrvatskog zastupnika Davora Škrleca (Zeleni/EFA), "direktiva o prihvaćanju otpada s brodova, tj. pravilima koje bi države članice trebale primijeniti u lukama kako bi se prihvatio otpad s teretnih i putničkih brodova, trebala bi biti zanimljiva za Hrvatsku jer, posebice u ljetnim mjesecima, imamo veliki pritisak velikih krstarećih brodova "kruzera", a istovremeno je gospodarenje otpadom s tih kruzera neodgovorajuće".
"Brodovi će morati razvrstavati otpad sukladno europskim direktivama, ali isto tako će se luke morati osposobiti za prihvat tog otpada. Imamo obveze brodara, ali i luka", napominje Škrlec.

Zadovoljan je što su tim dokumentom obuhvaćeni i teretni brodovi koji proizvode određene količine otpada tijekom procesa "čišćenja", kada istovaruju ili ukrcavaju teret u lukama.
Naknada - ključna mjera za smanjenje otpada s brodova

Prema usvojenom dokumentu, brodari će morati plaćati naknadu koja im daje pravo da isporuče svoj otpad u luku s uređajima za prihvat otpada s brodova (PRF), bez obzira da li koriste tu mogućnost.
Krovna organizacija nevladinih udruga diljem Europe "Seas at Risk" upravo tu neizravnu naknadu smatraju ključnom mjerom za smanjenje otpada s brodova.

"Omogućujući brodovima da isporuče otpad za fiksnu naknadu otklonit će se praksa ilegalnog ispuštanja otpada u more kako bi srezali troškove", ocjenjuje "Seas at Risk".
Što se tiče tvari visoke viskoznosti, primjerice iz pranja spremnika, "države članice mogu osigurati odgovarajuće poticaje za njihovu isporuku".

Ribari mogu imati važnu ulogu u čišćenju morskog otpada ako pasivno ulovljeni otpad dovezu u luku kako bi se na njega mogao primijeniti sustav ispravnog upravljanja otpadom, ukazuje EP te sugerira kako bi se poticajima za isporuku otpada ribarskim flotama mogla omogućiti i nova uloga - uloga morske straže.
Direktiva predviđa pojednostavljenje regulativnog okvaira i smanjenje administrativnih tropškova za takve operacije u lukama.

Škrlec ističe da su nove mjere glavni dio akcijskog plana Europske komisije koji ide se za time da se smanji bilo kakva mogućnost onečišćenja mora ili odlaganja otpada u more.
"Naime, brodovi se često rješavaju otpada na otvorenom moru, pogotovo u međunarodnim vodama ili blizu nacionalnih voda, a koje uvijek na kraju završi na našim plažama, osobito u zimskim mjesecima", podsjetio je Škrlec.

Pritom je napomenuo da za smeće na našim plažama "ne možemo u potpunosti optuživati susjedne zemlje, Albaniju i Crnu Goru koje nisu članice EU-a". One, međutim, pojašnjava Škrlec, podliježu primjeni direktive o morskom okolišu, odnosno gospodarenju priobaljem koja nalaže suradnju zemalja na Jadranskom i drugim morima.
Po njegovim riječima, kod njih treba provesti jednu aktivnu politiku Europske unije gdje Hrvatska, kao susjedna zemlja, može odigrati jednu takvu ulogu - od uspostavljanja infrastrukture do osvješćivanja stanovništva.
"Treba također koristiti financiranje EU-a kroz postojeće opcije, poput makroregionalnih strategija. Hrvatska je s tim zemljama u Jadransko-jonskoj makroregiji te se mogu pokretati zajednički projekti i koristiti europski novci. Dakle, imamo više alata za to, samo treba i vlastitim primjerom to pokazivati", rekao je Škrlec.
Smatra, međutim, da je Hrvatska nažalost "loš primjer gospodarenja otpadom za zemlje koje nisu članice Unije, te da moramo prije svega na vlastitom području pokazati da zbilja zagovaramo ono što tražimo od naših susjeda koji su izvan europskog bloka".

Jadran ugrožavaju pogonska goriva

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u srpnju prošle godine tijekom posjete Albaniji u luci Drač prisustvovala predstavljanju pokretanja projekta UN-ovog programa za razvoj (UNDP), koji financijski potpomaže i Hrvatska, o "Upravljanju morskog i obalnog onečišćenja za pojačanu sigurnost na moru u skladu s pomorskim zakonima i politikama EU-a".

Vedran Martinić iz ustanove Atrac (Jadranski edukativni i istraživački centar) tada je kazao da je u našem moru sve manje velikih onečišćenja naftom, ali da su sve prisutnija i vrlo opasna pogonska goriva.
Upozorio je da zbog prisutnosti velikog broja brodova u Jadranu, takva vrsta razlivenog ulja može predstavljati ogroman problem, čak i u malim količinama. Skrenuo je pažnju i na povećanje kemikalija u Jadranu u "enormnim količinama".

Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), uočena je degradacija morskih i obalnih ekosustava u Baltičkom, Crnom i Sredozemnom moru te sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana i u Arktiku.
EEA upozorava, da su koncentracije nekih teških metala i postojani organski onečišćivači u morskoj bioti na pojedinim u svim europskim morima mjestima premašili dozvoljene granice za hranu. Svake godine između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada ulazi u ocean.

"Veliki izljevi nafte su se smanjili, ali ispuštanje nafte zbog svakodnevnih aktivnosti, poput prometa i rafinerija, još je uvijek ozbiljan problem. Ove se tvari nakupljaju u hranidbenom lancu", stoji u izvješću EEA.
Agencija upozorava i na invazivne vrste koje se šire pomoću brodarstva i akvakulture te mogu imati razarajuće posljedice za ekosustave i društvo te procjenjuje da će godišnji gospodarski gubitak zbog vodenih invazivnih vrsta biti više od 100 milijardi američkih dolara u cijelom svijetu.
Rješavanje ekoloških problema na europskim obalama i morima zahtijeva politike koje djeluju na području politika o vodama, prirodi, onečišćenju, ribarstvu, klimatskim promjenama i prostornom planiranju, zaključuje EEA.

 

Komentari