Neiskorišteni bogati potencijal zadarskog kraja

Neiskorišteni bogati potencijal zadarskog kraja

Iz Ministarstva turizma ističu kako zdravstveni turizam kao najčešće spominjana grana trenutačno raste od 15 do 20 posto godišnje i u njemu vide potencijal za godišnju zaradu od milijardu eura. Da bi se to ostvarilo potrebna je sinergija i nove investicije a to i nije baš jednostavno.

Za razvoj zdravstvenog turizma potrebno je uopće definirati taj pojam. Profesorica Božena Krce Miočić sa odjela za turizam zadarskog sveučilišta izrađivala je strategiju turističkog razvoja Grada do 2026. Dodaje kako to i nije tako jednostavno jer je svaki turizam sam po sebi zdravstvena preventiva ali kada je strogo definiran kao popratni sadržaj  zdravstvenoj djelatnosti,onda dobijamo slučaj poput Lošinja u nas ili Kube u svijetu:

" Primjeri su od otoka vitalnosti kakav je Lošinj gdje kroz  wellness, šetnju kroz šumu, nadopunjujute i popravljate zdravlje ili pak ciljano idete na zahvate iz dentalnog turizma, pa sve do primjera Kube gdje se obavljaju složene operacije i u turizmu nastalom uz to najbolji su na svijetu".

Zadarski kraj nema potencijale za izgradnju toplica ali nažalost ima ogromni neiskorišteni potencijal prirodnog resursa u vidu ninskog blata koje do danas nije ni infrastrukturno ni marketinški osmišljeno.

" Nije samo Nin takav primjer, imate i u Biogradu potencijal za terapijski centar sa popratnim sadržajima u vidu bazena sa grijanjem i rehabilitacijskim programima a sezona bi se proširila od proljeća... tu se daju napraviti čuda sa tzv. talasoterapijama".

Prof. Krce ističe kako je problem u investicijskim ciklusima u kojima Nin još uvijek nije poželjno mjesto za konkretan projekt a je to pitanje je privatnog interesa.

" Taj privatni interes je takav da se pita koliko će se nakon investicije i u kojem roku zaraditi. Očito da do danas nismo našli pravog investitora".

Za goste visoke platežne moći potrebna je razvijena rivijera i nekoliko hotela sa 5 zvjezdica. Mi imamo samo jedan takav i to Iaderu a nije niti na rivijeri dok privatni apartmani niču kao gljive poslije kiše. U tom smislu prof. Krce i ne vidi neku perspektivu elitnog turizma u ovom kraju ali se i ne trudi izdvajati jedan tip od drugoga. Preferira mješoviti turizam u kojem nijedan oblik neće biti isključen.

" Naprosto je nemoguće spriječiti turista da se baci u more s Rive ili se okupa sa druge lokacije na Poluotoku."- dodaje Krce.

Mješoviti tip turizma vidi i kao hrvatski recept ali dodaje kako je potrebno jako puno analize i posla u vezi osmišljavanja strategije što želimo uopće od turizma a kamoli konkretizacije istog. Napominje da postoje neki projekti koji će tek ugledati svjetlo dana ali o tom potom.

 

Komentari