Novi zakon o neprocijenjenom zemljištu za lakše i veće investicije

Novi zakon o neprocijenjenom zemljištu za lakše i veće investicije

Dusko Marusic/PIXSELL (ilustracija)

Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim želi urediti vlasništvo nad zemljištem koje nije ušlo u temeljni kapital tvrtki nastalih u pretvorbi i privatizaciji te time olakšati i omogućiti nove investicije,prije svega u turizmu.

Neprocijenjeno građevinsko zemljište nije ušlo u temeljni kapital društava prilikom pretvorbe i privatizacije, a društva su ga koristila, rekao je ministar državne imovine Mario Banožić. Zemljište na kojem su izgrađeni hoteli i drugi objekti postalo je vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica. 

Poseban su problem kampovi koji su u cijelosti postali vlasništvo države ili objekti u njima postali vlasništvo trgovačkih društva, a zemljište vlasništvo države te je između društava nastalih u pretvorbi i privatizaciji i države sklopljena suvlasnička zajednica. Ministar Banožić kaže da je takvih kampova 76, u kojima je država vlasnik 90 posto od ukupno 14,1 milijuna četvornih metara zemljišta. Kako je dodao, dodatan problem je što nije sklopljena ni jedna koncesija za zemljište u kampovima, kako je predviđeno zakonom iz 2010. godine.

Prijedlogom novoga zakona, obuhvat turističkog zemljišta koje nije procijenjeno definira se kao površina određena granicama građevinske čestice koja je posebnim aktom utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i turističkog naselja i faktičkim granicama kampa. Zemljište nužno za redovitu uporabu čini i zemljište na kojemu su izgrađene građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela i/ili turističkog naselja.

Turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi se, prema Vladinu prijedlogu, više davalo u koncesiju već u zakup, pri čemu bi početni iznos jedinične cijene zakupnine te ostale orijentacijske kriterije propisala Vlada svojom uredbom.

Prihod od zakupa ili prodaje zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave dijelio bi se tako da 40 posto prihoda pripada jedinici lokalne samouprave, 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za turizam. 

Prema sadašnjem zakonu, svi prihodi od prodaje ili naknada za koncesiju, neovisno o titularu vlasništva, dijele se u omjeru 60 posto Fondu za razvoj turizma, 20 posto jedinici lokalne samouprave i 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave. 

Nadalje, predlaže se da se u kampovima priznaje trgovačkim društvima vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni u njihov temeljni kapital, ako zemljište ispod objekta nije procijenjeno, a država bi bila isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima.

Nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice, predlaže Vlada, s trgovačkim društvom koje ima vlastite nekretnine u obuhvatu kampa sklopio bi se ugovor o zakupu zemljišta, a početnu cijenu i druge pojedinosti propisala bi Vlada uredbom. Kampovi na otocima ostvarili bi 10 posto popusta, oni s 4 zvjezdice 5 posto, a kampovi s 5 zvjezdica dodatnih 10 posto popusta na zakupninu.

Vlada predlaže i da trgovačko društvo može u bilo kojem trenutku zatražiti od države prodaju dijela kampa koji je u njezinom vlasništvu po procijenjenoj vrijednosti.

Prihod od zakupa ili prodaje dijela kampa u državnom vasništvu dijelio bi se tako da 30 posto pripada državi, 20 posto jedinici lokalne samouprave, 10 posto jedinici područne (regionalne) samouprave i 40 posto Fondu za razvoj turizma.

Propisuje se obveza trgovačkog društva da ishodi koncesiju na zauzetom pomorskom dobru, ako se hotel, turističko naselje, kamp ili njihov dio na njemu nalazi. Što se tiče ostalog neprocijenjenog građevinskog zemljišta na kojem nisu izgrađeni turistički objekti, već građevine druge gospodarske namjene koje su procijenjene u temeljni kapital trgovačkog društva bez zemljišta na kojem su izgrađene, predlaže se da se trgovačkom društvu prizna vlasništvo zemljišta na kojem je procijenjeni objekt izgrađen.

Očekuje se da će se stupanjem novoga zakona na snagu otvoriti investicije od 2,5 do 3 milijarde eura.
Nakanu Vlade da s modela suvlasničke zajednice prijeđe na zakup, podržala je Hrvatska udruga turizma, ističući da zakup dozvoljava značajne investicije. Potpora je stigla i od Hrvatske udruge poslodavaca, uz ocjenu da se time otvaraju vrata investicijama.

Komentari