Od čega bolujemo?

Od čega bolujemo?

Nikola Cutuk/PIXSELL

Svjetski je dan bolesnika, pa je zanimljivo znati od čega se najviše boluje u Hrvatskoj. Na prvome mjestu su bolesti dišnog sustava. Bolesti srca i krvnih žila i dalje su na drugome mjestu, slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.

Čimbenici koji utječu na zdravlje i kontakti sa zdravstvenom službom na četvrtom su mjestu, a bolesti genitourinarnog sustava na petom. Slijede duševne bolesti i poremećaji, endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, bolesti kože i potkožnog tkiva, te bolesti probavnog sustava. 

Zahvaljujući sustavnom cijepljenju, bolesti protiv kojih se cijepi pokazuju također vrlo povoljno stanje (difterija, tetanus, pertussis, morbilli, rubeola, parotitis epidemica, poliomyelitis). Posljednjih godina smanjuje se učestalost salmoneloza zahvaljujući vrlo složenim preventivnim mjerama obzirom na velik broj izvora zaraze među ljudima i životinjama. I tuberkuloza pokazuje u 2012. Povoljan nastavak pada učestalosti.  Spolne, odnosno spolno prenosive bolesti pokazuju razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću (sifilis, gonoreja, AIDS).

AIDS se kod nas kroz 25 godina od pojave prvih slučajeva (1986.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, bez znakova porasta učestalosti, a zahvaljujući sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije; od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja koji se kod nas provodi još od vremena prije pojave prvih slučajeva, odnosno od 1983. 

Vodeći uzrok smrti u 2012. godini su cirkulacijske bolesti od kojih je umrlo 24.988 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti umrlo je 13.940 osoba. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj je iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja, bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava i druge manje zastupljene uzroke. U 2012. umrlo je 2.951 osoba nasilnom smrću. Među nesretnim slučajevima vodeći uzrok su padovi.  Samoubojstva bilježe stopu smrtnosti 18,2/100.000 dok ubojstva 1,2/100.000. Nasilne smrti su znatno rjeđe kao uzrok smrti u žena (četiri posto; nego u muškaraca (sedam posto).

Komentari