Odjel za povijest predstavio rezultate četverogodišnjeg istraživanja

Odjel za povijest predstavio rezultate četverogodišnjeg istraživanja Odjel za povijest predstavio rezultate četverogodišnjeg istraživanja

Odjel za povijest zadarskog Sveučilišta predstavio je danas rezultate četverogodišnjeg arhivskog istraživanja „Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskom prostoru“. Projekt je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Cilj istraživanja bio je rasvijetliti dosad slabo istražen dio hrvatske povijesti turbulentnog razdoblja sloma Austro-Ugarske i stvaranja novih država te talijanske okupacije Dalmacije.  Naime na istom prostoru djeluje više paralelnih institucija vlasti što stvara administrativni kaos. Stvara se i raslojavanje gradskog stanovništva i seljaštva, ali i naroda i političke elite kaže voditelj projekta profesor Ante Bralić: 

Sva dalmatinska politička elita prihvatila je jugoslavizam,  kao način rješenja hrvatskog pitanja. Međutim vidimo da seljaštvo to nije prihvatilo. To se vidi već na prvim izborima za Konstituantu, u studenom 1920. godine.  I onda vidimo da je došlo do diskrepancije  političke volje i želje tog hrvatskog seljaka , u Dalmaciji govorimo sa političkim elitama, uključivši i bivše pravaše.

Ta zabluda i iluzija jugoslavenskog unitarizma  koju je podržavala i tadašnja hrvatska intelektualna krema pokazat će svoje pravo lice i u monarhističkoj i komunističkoj Jugoslaviji – istaknuo je pročelnik Odjela za povijest Zlatko Begonja.   

Ovaj projekt zajedno sa svim kolegama koji su na njemu radili, daje upravo tu mogućnost da neke stvari stavimo na svoje mjesto, da možemo ih razumjeti , da razumijemo bit i tijek  događaja koji su slijedili, nakon ovakvih inicijativa i nakon ovakvih ideja.

Nesnalaženje u takvoj situaciji pokazuje i domaće svećenstvo. Dok neki biskupi u svojim pastirskim pismima narodu poručuju da prihvate novu državu koja je, pišu, ostvarenje hrvatskih narodnih i političkih želja u pismima Vatikanu zadarski nadbiskup Vinko Pulišić spas i dalje vidi u Austriji, citirao je dio njegovog pisma  ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, Ante Gverić, također suradnik na projektu.

Zabranio sam svojem kleru da daje potporu ovim nezdravim zahtjevima, misleći pri tom na političke zahtjeve da se Hrvati, Srbi i Slovenci ujedine u jednu državu. Te sam, kaže , u jednom svom pastoralnom pismu , i osudio takve pokušaje. Nadalje govori, osobno sam duboko uvjeren da će u novoj državi SHS srbizam i s njime pravoslavlje imati veće koristi  na štetu katolicizma koji je u Austro-Ugarskoj uživao privilegije. 

Kaos je u tom razdoblju bio i u školstvu kazala je u svojem dijelu istraživanja profesorica Sanda Uglešić:

Znači kao u institucijama starih, novoformiranih vlasti,  i zapravo jednog nesnalaženja  i profesora i uprava škola,  u odnosima, svakodnevnim, života škole, kao što su materijalna pitanja, problemi s nastavnicima i slično. 

Zbog političkih pritisaka dio hrvatskih učitelja napušta okupirano područje, a zamjenjuje ih talijanski kadar, dok nakon Rapalskog sporazuma hrvatske institucije pod talijanskom vlašću prestaju djelovati ili se talijaniziraju. U sklopu projekta izvršeno je više arhivskih istraživanja u Londonu, Beču, Rimu, Trstu, Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Splitu i Zadru.  Također  održane su i dvije međunarodne znanstvene konferencije u Zadru, te je objavljena jedna monografija, dok je druga u pripremi.

izvještaj Božidara Kolege

Komentari