Pjesma protiv žena, plesnom predstavom prate glagoljski tekst iz 16. st.

Pjesma protiv žena, plesnom predstavom prate glagoljski tekst iz 16. st. Pjesma protiv žena, plesnom predstavom prate glagoljski tekst iz 16. st.
foto: Bojan Bogdanić foto: Bojan Bogdanić
foto: Bojan Bogdanić foto: Bojan Bogdanić
foto: Bojan Bogdanić foto: Bojan Bogdanić
foto: Bojan Bogdanić foto: Bojan Bogdanić

foto: Bojan Bogdanić

Na Svjetski dan plesa, u ponedjeljak, 29. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu s početkom u 20 sati, Zadarski plesni ansambl će izvesti plesnu predstavu Pjesma protiv žena - medijski hibrid plesa, performansa i multimedijskih umetaka

Spaja aktualnost teme s kulturnom baštinom šireg zadarskog područja, obzirom da je narativni predložak pjesma iz Tkonskog zbornika nastalog u 16. stoljeću.

Od 1982. se Dan plesa obilježava u svijetu, a ovo je već dvadeseta godina u Hrvatskoj. Poruku za taj, plesnim umjetnicima važan dan, pročitat će ovogodišnja autorica hrvatske poruke za Dan plesa Sanja Petrovski, dugogodišnja voditeljica i koreografkinja većine projekata ZPA, a ujedno i potpisnica koncepta, režije i koreografije predstave koja će se izvesti te večeri. Pjesma protiv žena je medijski hibrid plesa, performansa i multimedijskih umetaka koji spaja aktualnost teme s kulturnom baštinom šireg zadarskog područja, obzirom da je narativni predložak pjesma iz Tkonskog zbornika nastalog u 16. stoljeću. Sanja Petrovski i Zadarski plesni ansambla poznati su po spajanju suvremenog plesa, baleta i baštine zadarskog kraja kao Planine i Tri Marije hojehu (također po motivima iz Tkonskog zbornika). Narativni sklop predstavlja snimka recitacije pjesme iz Tkonskog zbornika u nadahnutoj izvedbi Tamare Šoletić koja naglašava patrijarhalni i mizogini aspekt predloška kao i arhaičnu čakavicu koja asocira na kasni srednji vijek dalmatinskog krajobraza.

Samu izvedbu ostvaruje pet plesačica koje su i supotpisane kao koreografkinje: Patricija Gospić, Natali Perić, Nataša Kustura, Ruby Ivosić i Marta Huber. Sanja Petrovski i su-koreografkinja Matea Bilosnić su odlučile iskoristiti i geometrijsku podudarnost između kurzivne glagoljice kojom je pisan Tkonski zbornik i Labanove metode suvremenog plesa koja koristi kvadrat i krug kao polazište za organizirano i osmišljeno kretanje. Dodirne točke praktično su upotrijebljene u koreografiji i izvedbi same Pjesme protiv žena na način da plesačice oblikuju i razrađuju navedene likove na vertikalnom i horizontalnom planu.

Zadarski plesni ansambl je ovim projektom ostvario zanimljivu simbiozu baštine, plesa i svojevrsnog ženskog aktivizma koji se nameće kao rezultat konzervativnih trendova prisutnih posljednjih godina u državi.

Jedna od značajki ove repertoarne predstave jest da se njome pokušava profesionalizirati plesna scenu u Zadru, a također senzibilizirati publiku na malo smionia ostvarenja unutar nezavisne, a također i institucionalne kazališne scene.

 

Sanja Petrovski

Komentari