Pjesma protiv žena u Kazalištu lutaka

Pjesma protiv žena u Kazalištu lutaka

Zapis Pjesma protiv žena koji datira iz 16. stoljeća poslužio je za multimedijalno scensko djelo koje je osmislila Sanja Petrovski, a u kojem se isprepliću glazbene, tekstualne i plesne forme koje tematiziraju konflikt stoljetnog poimanja muško - ženskog principa življenja na ovim prostorima.

U sklopu Večernje scene zadarskog Kazališta lutaka, autorsko djelo Sanje Petrovski bit će izvedeno u četvrtak, 7.veljače, s početkom u 20 sati. Pjesma protiv žena jedinstvena je jer je sačuvana samo u Tkonskom zborniku i originalni je sastavak u osmeračkim distisima pisan ikavskom čakavštinom. Tkonski zbornik pronađen u samostanu Čokovac na otoku Pašmanu pored Zadra, pisan je kurzivnom glagoljicom što je i inspiracija za plesnu formu ovog scenskog djela. Naime, smatra se da je glagoljica, koja je dubinski povezana sa ideološkim znakovima srednjovjekovne književnosti, nastala po modelu zbroja aureola s ikona: kružnih, kvadratnih, trokutnih i monogramskih. Prožimanjem likovnosti, figurativne i geometrijski apstraktne, sa glagoljskim pismom, a oslikavanje svega navedenog kroz pokret jednim dijelom baziran na Labanovoj metodi suvremenog plesa koja koristi kvadrat i krug kao polazište za organizirano i osmišljeno kretanje, dobije se plesna forma kojom se završava i zaokružuje putovanje kroz vrijeme i prostor. Ispisivanjem teksta glagoljskim pismenima pomoću novog medija: plesa, tj. kroz tijelo, pokret, gestu, stvaraju se sekvence koje zaprimaju novu dimenziju. Predstava je strukturirana od stihova ispisanih tijelima, a svaki plesač je ujedno i koreograf koji stvara vlastitu plesnu minijaturu kao dio koncepta plesne kompozicije. Zadarski plesni ansambl je u nekoliko navrata producirao predstave koje povezuju suvremenu scensku umjetnost sa tradicijom hrvatskog područja (I. B. Mažuranić: Potjeh; Razgovor duše i tijela – prenje, Tri Marije hojehu (Tkonski zbornik), S. Škrinjarić: Plesna haljina Gdina. Ž. Maslačka), pa i konkretno zadarskog (P. Zoranić: Planine). Zadar ima bogatu kulturnu baštinu vezanu za glagoljašku književnost i crkvenu dramu. Ovaj tekst još je jedan u nizu projekata koji se oslanjaju na zapostavljenu srednjovjekovnu tradiciju zadarskog područja. Cilj jest osuvremenje scenskog prikaza publici nepoznatih i nedovoljno popularnih, a vrlo vrijednih nacionalnih umjetničkih djela u godini koja je proglašena godinom europske kulturne baštine.

Koncept, izbor glazbe, režija, koreografija: Sanja Petrovski

Asistent koreografa, fotografija i video: Matea Bilosnić

Koreografi plesnih minijatura i plesači: Patricija GospićNatali PerićRubi IvosićNataša KusturaMarta Huber

Tekst iz Tkonskog zbornika čita Tamara Šoletić

Kostimograf: Marija Šarić Ban

Krojački radovi: Veranda Stipaničev

Oblikovanje svjetla, kamera: Igor Petrovski

Oblikovanje tona: Tomislav Kraljević Šome

Grafičko oblikovanje: Igor Gluić

Snimatelj tona: Saša Miočić

Pokrovitelji: Ministarstvo kulture RH, Grad Zadar, Kultura Nova, Zadarska županija

Komentari